Hmelj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hmelj
Hmelj ilustracija
Hmelj ilustracija
Sistematika
CarstvoPlantae
Haeckel, 1866
RedRosales
PorodicaCannabaceae
RodHumulus
VrstaH. lupulus
Dvojno ime
Humulus lupulus

Hmelj (lat. Humulus lupulus) jeste biljka penjačica iz porodice Cannabaceae, red Rosales (ranije smještena u zaseban red Urticales), koja svakog proljeća niče ponovo iz, na hladnoću otpornog, rizoma. Udomaćen je u umjerenim područjima sjeverne hemisfere.[1]

Cvjetne šišarke hmelja koriste se u proizvodnji piva, kojem daju specifičnu gorčinu i aromu. U ovu svrhu koriste se samo šišarke kultiviranih sorti biljke. Mladi izdanci divlje biljke su jestivi.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Raste do 6 metara u visinu. Listovi su mu troprsti ili petoprsti. Šišarke hmelja su jajaste, lahke, rastresite cvasti, duge 3-4cm, široke oko 2 cm, nešto pljosnate, i gorkog ukusa, prijatnog svojstvenog aromatičnog mirisa. Šišarke se lijepe za prste.[2] Biljka se veoma često koristi i u narodnoj medicini.

U proizvodnji piva[uredi | uredi izvor]

U proizvodnji piva koriste se ženski cvjetovi biljke, koji imaju oblik zelenih češera. Oni se u pivo dodavaju kako bi dodali gorčinu i balansirali slatkoću dobijenu od slada te kako bi pivu dali svoju aromu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sve o biljci hmelj". Arhivirano s originala, 23. 4. 2015. Pristupljeno 10. 5. 2015.
  2. ^ Hmelj i pivo - karaktersitike