Joga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Joga (Sanskrit, Pāli: योग yóga) se odnosi na grupe međupovezanih antičkih hinduističkih fizičkih i mentalnih vježbi porijeklom iz Indije. Riječ se odnosi i na meditaciju u okviru hinduizma i budizma. Joga je jedna od 6 tradicionalnih pravaca (daršana) u indijskoj filozofiji. Grane joge su: Rāja Joga, Karma Joga, Jnana Joga, Bhakti Joga, i Hatha Joga. U Hinduizmu joga se smatra vidom dolaska do samospoznaje i kao način dolaska do duhovnog prosvijetljenja. Ona predstavlja središnji koncept u Sikizmu, Jainizmu i Budizmu, a utjecala je na ostale vjerske i duhovne prakse širom svijeta. Glavni tekst joge Jogasutre od Patanđalija je napisao Patanjali koji je živio u Indiji oko 150. p. n. e.. Glavni cilj joge je "ujedinjenje" ljudskog duha sa Božanskim, a poznat je pod imenom Išvara.[1] dostizanje Na ovaj način se dostiže oslobođenje (sanskrit मोक्ष mokṣa, bos. mokša) od ovozemaljskih patnji i oslobađanje od ciklusa ponovnog rađanja i umiranja (sanskrit, samsara). Joga podrazumijeva kontrolu čovjeka nad vlastitim tijelom, umom i emocijama te savlađivanje žudnje. U indijskim spisima se smatra da joga postepeno vodi do znanja o istinskoj prirodi stvarnosti, a savršeni jogi dostiže prosvijetljeno stanje u kojem dolazi do prestanka razmišljanja i stanja blaženog jedinstva. Ono može predstavljati jedinstvo pojedinačne duše (Atman) sa vrhovnom Stvarnošċu (Brahman) opisanom u Vedanta filozofiji, ili jedinstvo sa bogom ili boginjom opisanom u teističkim oblicima Hinduizma i nekim oblicima Budizma. Prosvijetljenje se također može opisati kao izumiranje ograničenog ega, kao i direktno i trajno shvatanje jedinstvene prirode svemira. [2]

Riječ joga ima mnogo značenja, te vuče porijeklo iz sanskritske riječi "yuj" (kontrolirati) ili iz "yujir samadhau" (kontemplacija/apsorpcija). Izvan Indije, joga obično asocira na Hatha Jogu i njene asane kao vrstu vježbe.

Joga osnove[uredi | uredi izvor]

Vajrasana ili položaj dijamanta je vrlo jednostavna sjedeća poza. Kleknete na koljena, skupite stopala jedno uz drugo, tako da se nožni palčevi dotiču. Sjednite na pete i ostanite skupljenih nogu. Aktivirajte mišiće abdomena. Leđa su ravna, prsa su podignuta i otvorena. Ruke spuštene na koljena. Brada je paralelna s podom.[3]

Vrksasana je cjelovita vježba za tijelo. Redovnom praksom, joga poza drveta će poboljšati ravnotežu, ojačati bedra, listove i gležnjeve, kao i mišiće koji podupiru kičmu. Osim toga, odlična je i za istezanje bedara, grudi i ramena. Ovaj fokus na jedan položaj i jednu tačku jogiji zovu Drishti.[4]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "application or concentration of the thoughts, abstract contemplation, meditation , (esp.) self-concentration, abstract meditation and mental abstraction practised as a system (as taught by Patañjali and called the yoga philosophy; it is the second of the two sāṃkhya systems, its chief aim being to teach the means by which the human spirit may attain complete union with īśvara or the Supreme Spirit; in the practice of self-concentration it is closely connected with Buddhism". Monier-Williams, A Sanskrit Dictionary (1899)
  2. ^ "Yoga". newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 21. 12. 2015. 
  3. ^ Fitplosion (2017-12-13). "Joga vježbe protiv glavobolje i migrena - relaksirajući joga flow i pranajama". Fitplosion (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2019-06-01. 
  4. ^ Fitplosion (2018-11-18). "Joga poza drveta ili Vrksasana je put ka balansu". Fitplosion (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2019-06-01.