Jainizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Jainizam je opisivan kao elegantan etički sistem jer veoma naglašava samodisciplinu i samokontrolu sa ciljem vođenja mirnog života, suživota, učestvovanja, upravljanja i njegovom realizacijom. Ahimsa ili nenasilje u misli, riječima i djelima, je njegova ključna stvar a savršena jednakost njegov početni stav.

Jainizam je drevna religija Indije koja je tokom svog dugog i neprekinutog postojanja, širena od strane 24 velika propovjednika poznatih kao ‘Đine’ tj. ‘Pobjednika’ ili ‘Tirthankara’ , odnosno ‘Vodiča preko rijeke’ svjetovnog života, a koja danas ima više od milion pripadnika.

Osnivačem religije, koja je , kao i budizam, nastala (oko VI. vijeka) otcjepljenjem od vedistički ortodoksnog brahmanizma, pogrešno se smatra asket Vardhamana, poznat kao Mahavira ("veliki heroj"). On je zapravo bio samo posljednji od velikih propovjednika Jinizma.

Asket Vardhamana[uredi | uredi izvor]

Asket Vardhamana bio je sin kralja Sidhatre i kraljice Trišali koji je još od malih nogu pokazivao poprilično rijetke i velike osobine poput izuzetne hrabrosti, samokontrole, neustrašivosti junaštva i ostalog. Kako je nakon nekog vremena narod počeo primječivati njegove velike darovitosti, nazvali su Mahavira. Mahavira je bio rođen za duhovni život, nije htio niti čuti za ženidbu niti ikakva svjetovna zadovoljstva. Od svoje osme godine poštivao je pet malih zavjeta, te kako je odrastao odlučio postati asketa. Tako je princ Mahavira, sa svojih 30 godina postao Nirgrantha Muni tj. asketa koji je izvana bez odjeće, a iznutra bez okova. Ovaj događaj Mahavirinog napuštanja svih svjetovnih vezanosti i postajanjem Nirgrantha Mahavirom postao je poznat kao Mahavirina Abhiniškramana tj. Velika Odvojenost Mahavire. Ta velika odvojenost Mahavire očitovala se u praksi trpljenja strogosti, meditaciji i zavjetu šutnje. Za to vrijeme, Mahavira je prolazio kroz različite testove koje su mu drugi postavljali sa namjerom da mu poremete meditaciju tokom perioda trpljenja. Mahavira je mirno podnosio velike tegobe i nepravde od stane drugih. No, bio je odlučan. Tako je za 12 godina, 5 mjeseci i 15 dana neprekidne prakse trpljenja postao imalac sveznanja.

Kada je Mahavira dosegao to sveznanje , on je znao i vidio stanje svijeta Bogova, ljudi i životinja, odakle su došli, gdje će otići, gdje će biti rođeni, kao ljudi ili životinje, kako bogovi tako i beznačajna bića, već zavisno od njihovih djela. U svoje vrijeme bio je nazivan mudracem, poštovanim od naroda, sveznajućim i svevidećim učiteljem, koji je obdaren bekrajnim znanjem i vizijom. On je oko sebe okupio 11 apostola ili glavnih učenika (gandadhara), učenika koji će nastaviti njegovo djelovanje i propovjedanje. Podjelio ih je na 4 staleža(4 grupe, poredane po važnosti)

Staleži[uredi | uredi izvor]

  1. Sadhui, muškarci isposnici
  2. Sadhvije, žene isposnice
  3. Šravake, muškarci svjetovnjaci
  4. Šravike, žene svjetovnjaci

No ni unutar tih grupa nisu bili ravnopravni, svaki je propovjednik imao svoju funkciju i svoj nivo.

Opće vjerovanje[uredi | uredi izvor]

Džinizam kao religija odbacujuce vjeru u vrhovnog boga. Postoji 5 glavnih zavjeta kojih se svaki vjernik treba pridržavati:

  1. Ahimsa, nenasilje
  2. Satja, istina
  3. Asteja, uzdržavanje od krađe
  4. Brahmaćarya, čestitost
  5. Apartgrahu, nevezanost

Znači: ne ubij, ne laži, uzimaj samo ono što je poklonjeno, odreci se seksualnog života, ne uživaj u materijalnim dobrima. Džinisti drže da je svemir vječan, načinjen od dviju tvari, nežive (adjiva) i žive (djiva), koje su u stalnom kretanju. Posebno je obilježje džinizma strahopoštovanje prema svemu što živi. Naprimjer, oni cijede vodu prije pića i ovijaju usta da ne bi progutali kakav sitni organizam.

Vanjski obredi jainista, koji se obavljaju u arhitektonski zanimljivim hramovima, obuhvataju pjevanje, prinošenje cvijeća, paljenje tamijana i kandila pred likovima mitskih heroja i slavnih asketa tzv. jina

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: