Johann Ignaz von Felbiger

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Johann Ignaz von Felbiger
Johann Ignaz Von Felbiger.jpg
Johann Ignaz Von Felbiger

Johann Ignaz von Felbiger (Głogów, 6. januar 1724. - Bratislava 17. maj 1788.) bio je ministar u pruskoj vladi, austrijski reformator školskog sistema i pedagog.

Felbigerova reforma školstva[uredi | uredi izvor]

U Austrijskom carstvu školstvo je bilo na niskom stepenu, posebno osnovno školstvo. Razlozi su bili nedostatak udžbenika, nedovoljna stručna sprema predavača ili svećenika, nedostatak dosljedne didaktičke metode. Jedino su više škole držale korak sa potrebama građanskog društva. Sa daljim jačanjem građanstva javljali su se prijedlozi za reformu školstva. Veliku ulogu u reformi školstva u doba carice Marije Terezije imao je opat Felbiger, koji je, po nalogu pruskog kralja Fridrika II sproveo reformu školstva u pruskoj državi. Završio je bogoslovlje, bavio se mudroslovljem (filosofijom), izučavao djela antičkih pisaca. Zahvaljujući njemu, u Austriji je uvedeno obavezno posjećivanje škole i pohađanje nastave, a škole su izuzete od crkve i postaju državne. Za vrijeme nastave djeca se nisu smjela koristiti za druge poslove niti ih voditi na bogosluženje, mada nastava tada počinje i završava se molitvom.

Iako konzervativna, austrijska carica Marija Terezija, 6. decembra 1774. odine, potpisuje Opću školsku uredbu za njemačke normalne, glavne i trivijalne škole u Austriji. Po toj uredbi sve škole su stavljene pod državni nadzor i postale državno-svjetovne prosvjetne ustanove, uređene po zakonskim propisima, a učitelji su morali biti pristojno nagrađeni za svoj rad. Učitelj je mogao raditi samo ako je završio normalnu školu i položio ispit iz normalne metode podučavanja. Iako se uredba odnosila na njemačke osnovne škole, principi su bili primjenjivi i na škole svih naroda u monarhiji. Najznačajniji udžbenik iz toga perioda bila je Felbigerova Metodika (Methodenbuch für Lehrer der deutschen Schulen in d. Kaiserlich-Königlichen Erbländern, 1775.), namjenjena učiteljima, direktorima i nadzornicima osnovnih škola. Imala je pet osnovnih nastavnih principa koje je trebalo primijeniti u nastavi: zajedničko učenje, čitanje, metoda slova ili literarna metoda, tabelarna metoda i učenje pomoću pitanja i odgovora. Prije reforme, učitelj je obrađivao lekciju samo sa jednim učenikom, dok ostali nisu morali da prate šta oni razgovoaraju. Felbiger je uveo obavezu da svi učenici jednog razreda imaju zajedničko učenje. Učitelj postavi pitanje svima, a odgovor daje koga profesor prozove. Ako je odgovor netačan, učitelj proziva drugog učenika. Pitanja su morala biti kratka i jasna. U vrijeme Filbergove reforme postojala su u nižim školama sljedeći udžbenici: Metodika, Vjerozakon, Bukvar, Tabele uz Bukvar, Čitanka, Evanđelje, Sricaljka, Krasnopis i Crkveno pjevanje. [1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Мијајловић, Милка (2003). Нови Бановци кроз историју. Нова Пазова: Бонарт. str. 116.-120. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)