Kirchhoffovi zakoni spektroskopije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kirchhoffovi zakoni spektroskopije su zakoni o spektroskopiji koje je formulirao Gustav Robert Kirchhoff. Oni glase:

  1. Vruć, čvrst objekt stvara svjetlost u neprekidnom spektru
  2. Vruć, razrijeđen plin stvara svjetlost sa spektralnim linijama na diskretnim valnim duljinama (npr. određene boje) koje zavise od energetskih razina atoma u plinu. (također pogledajte: spektar emisije)
  3. Zagrijan, čvrst objekt okružen hladnim razrijeđenim plinom (tj. hladnijim nego zagrijani objekt) stvara svjetlost skoro neprekidnog spektra koji ima razmake na diskretnim valnim dužinama zavisno od energetskih težina atoma u plinu. (također pogledajte: spektar apsorpcije)


Nuvola apps kalzium.svg Nedovršeni članak Kirchhoffovi zakoni spektroskopije koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.