Križna jama
Križna pećina (Križna jama) leži u trokutu između Loškog polja, Cerkniškog polja i Bločke visoravni u Sloveniji. Među kraškim pećinama, Križna pećina poznata je širom svijeta po svojim podzemnim jezerima . U Jezerskom i Pišanovu ih ima 22, a zajedno sa tunelom Blato više od 40. Jezera su nastala iza sigastih barijera čije je nastanak uslovljen izlučivanjem kalcita iz vode. Izuzetno sporo rastuće sigaste barijere (do 0,1 mm godišnje) i njihova krhkost glavna su prepreka masovnom turizmu u pećini i ograničavanju dnevne turističke posjete vodenom dijelu pećine na 4 osobe. Glavna smjernica pri obilasku pećine je ograničavanje posljedica turističkih posjeta na nivo prirodnom samoobnavljanja, čime se Križna pećinaodržava među najbolje očuvanim turističkim špiljama u Sloveniji. Pećina je uređena za turistički posjet 1950-ih godina, kada se o njoj brinulo Turističko društvo Loška dolina. Kasnije je njime upravljalo Ljubljansko društvo za istraživanje jama . Od 1990-ih do danas o njoj se uzorno brine Udruženje ljubitelja Križne pećina.
Križna pećina je prvi put opisana 1832. godine, a vodeni dio, koji je ujedno i najljepši, slovenački su speleolozi istraživali tek nakon 1926. godine. Na Kalvariji, koja je ujedno i najupečatljiviji dio Križne pećine, pećina je podijeljena na sjeverni tunel Blato i sjeveroistočni tunel Pisani. Veći dio tunela Blata manje je zanimljiv zbog skromnijih sigastih formacija, jer je samo njegov krajnji sjeverni kraj bogat stalaktitnim oblicima. Šareni tunel, do kojeg se može doći samo čamcem, zanimljiviji je zbog podzemnih jezera i bogato ukrašenih podzemnih dvorana. Sa strane mu se pridružuje Matjažev tunel sa moćnim stupovima kralja Matjaža. Završava se u blizini najvećeg prostora u pećini, Kristalnih planina. Uzvodni nastavak prema Bloškoj visoravni nije istražen, jer su i tunel Blata i tunel Pisani prekriveni klizištima iz kojih otiče voda. Križna pećina se hidrološki nastavlja nizvodno do Nove Križne pećine kroz sifon dubok preko 124 m.
Zaleđe toka podzemnih voda su okolna brda, što objašnjava veoma stabilnu temperaturu vode (oko 8 °C), prezasićenost vode kalcitom i izuzetno čistu vodu pri normalnom i niskom vodostaju. Tek pri visokim vodostajima, kada se nivo kraške vode podiže, kroz nju teku dijelovi potoka Farovščica i Bloščica . Tokom ovih događaja u pećinu dolazi i zagađenje sa Bloške visoravni. U Križnoj pećini se nalazi podzemni otok .
Do 2000. godine u njemu je otkriveno čak 45 podzemnih (troglobiontnih) životinjskih vrsta, što ga svrstava na 4. mjesto u svijetu po raznolikosti.
Križna pećina jedno je od najvećih nalazišta skeleta špiljskih medvjeda u ovom dijelu Europe. Pored obilja kostiju pećinskog medvjeda, na ulazu u pećinu ispred prvog jezera otkriveni su keramički i litički ostaci iz perioda eneolita.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Uredba o Regionalnom parku Notranjska, opština Cerknica, 23.06.2002
- Skoberne, Petar Sto prirodnih znamenitosti Slovenije, Ljubljana, Prešernovo društvo, 1988, COBISS.SR 7016448