Lav Tolstoj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lav Tolstoj
Puno imeLav Nikolajevič Tolstoj
Rođenje (1828-09-09) 9. septembar 1828.
Jasnaja Poljana, Ruska imperija
Smrt20. novembar 1910(1910-11-20) (82 godine)
Astapovo, Ruska imperija
Zanimanjeknjiževnik
JezikRuski jezik
NacionalnostRus
Period1852–1910
ŽanrRealizam
Suprug(a)Sophia Behrs
Djeca13
Potpis
Leo Tolstoy signature.svg

Grof Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й) bio je ruski književnik,[1] koji se smatra jednim od najvećih pisaca svih vremena.[2] Rođen je 28. augusta 1828. u Jasnoj Poljani, Tulja pokrajina u Rusiji, umro 20. novembra 1910. godine od upale pluća. U nekim biografijama stoji da je rođen 9. septembra 1828, ali nije sasvim poznato koji je datum ispravan.

Bio je nominovan za Nobelovu nagradu za književnost svake godine od 1902. do 1906. i za Nobelovu nagradu za mir 1901., 1902. i 1909. godine; činjenica da nikada nije pobijedio je velika kontroverza.[3][4][5][6]

Značajna djela uključuju romane Rat i mir (1869) i Ana Karenjina (1878),[7] koji se često navode kao vrhunci realističke fantastike.[2] Prvi put je stekao književno priznanje u svojim dvadesetim godinama svojom poluautobiografskom trilogijom, Djetinjstvo, dječaštvo i mladost (1852–1856) i Sevastopoljske crtice (1855), zasnovane na iskustvima iz Krimskog rata. Njegova fikcija uključuje desetine kratkih priča poput "Poslije bala" (1911) i nekoliko novela kao što su Smrt Ivana Iljiča (1886), Porodična sreća (1859) i Hadži Murat (1912). Pisao je i drame i filozofske eseje.

1870-ih doživio je duboku moralnu krizu, nakon čega je uslijedilo ono što je smatrao jednako dubokim duhovnim buđenjem, kao što je navedeno u svojnefikcionalnom djelu Ispovijest (1882). Njegovo doslovno tumačenje Isusovog etičkog učenja, usredsređeno na Propovijed na gori, dovelo ga je do toga da postane vatreni kršćanski anarhista i pacifista.[2] Njegove ideje o nenasilnom otporu, izražene u djelima kao što je "Kraljevstvo Božje je u vama" (1894), imale su dubok utjecaj na ključne ličnosti 20. stoljeća kao što su Mahatma Gandhi[8] i Martin Luther King Jr.[9] Također je postao posvećeni zagovornik džordžizma, ekonomske filozofije Henry George, koju je ugradio u svoje pisanje, posebno u romanu Uskrsnuće (1899).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je kao četvrto dijete od ukupno pet u aristokratskoj, porodici ali je zbog rane smrti roditelja odgajan kod familije. Godine 1844. Tolstoj je upisao pravo i orijentalne jezike na Univerzitetu u Kazanju, ali je ubrzo napustio studije i vratio se u rodno mjesto. Da bi pobjegao od kockarskih dugova, 1851. priključio se svom bratu na putu za Kavkaz, gdje će pristupiti vojsci.

Nakon godinu dana, objavljena je njegova prva knjiga. Bilo je to Djetinjstvo, prvi dio trilogije o mladosti.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Nepotpuna bibliografija (u zagradi godina objavljivanja)

  • Djetinjstvo (1852)
  • Dječaštvo (1854)
  • Mladost (1857)
  • Sevastopoljske pripovijetke (1855–1856)
  • Obiteljska sreća (1859)
  • Kozaci (1863)
  • Polikuška (1863)
  • Rat i mir (1867–1869)
  • Ana Karenjina (1873–1877)
  • Smrt Ivana Iljiča (1884–1886)
  • Vlast tame (1886)
  • Plodovi prosvjete (1886–1889)
  • Gospodar i sluga (1895)
  • Uskrsnuće (1889–1899)
  • Kreutcerova sonata (1890)
  • Otac Sergije (1890–1889)
  • Živi leš (1900)
  • Hadži Murat (1896–1904)
  • Krug čitanja (1903)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Leo Tolstoy | Russian writer". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 2. 2020.
  2. ^ a b c "Leo Tolstoy". Britannica.com. Pristupljeno 4. 9. 2018.
  3. ^ "Nomination Database". nobelprize.org. Arhivirano s originala, 6. 10. 2019. Pristupljeno 8. 3. 2019.
  4. ^ "Proclamation sent to Leo Tolstoy after the 1901 year's presentation of Nobel Prizes". nobelprize.org (jezik: engleski). Pristupljeno 8. 3. 2019.
  5. ^ Hedin, Naboth (1. 10. 1950). "Winning the Nobel Prize". The Atlantic (jezik: engleski). Pristupljeno 8. 3. 2019.
  6. ^ "Nobel Prize Snubs In Literature: 9 Famous Writers Who Should Have Won". Huffington Post (jezik: engleski). 7. 10. 2010. Pristupljeno 8. 3. 2019.
  7. ^ Beard, Mary (5. 11. 2013). "Facing death with Tolstoy". The New Yorker.
  8. ^ Martin E. Hellman, Resist Not Evil in World Without Violence (Arun Gandhi ed.), M.K. Gandhi Institute, 1994, pristupljeno 14. 12. 2006
  9. ^ King, Martin Luther Jr.; Carson, Clayborne; et al. (2005). The Papers of Martin Luther King, Jr., Volume V: Threshold of a New Decade, January 1959 – December 1960. University of California Press. str. 149, 269, 248. ISBN 978-0-520-24239-5.

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]