Lotkin zakon
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Lotkin zakon o produktivnosti autora, jedan je od tri osnovna zakona na kojima se zasnivaju empirijska istraživanja u informacijskoj nauci.
Alfred James Lotka je 1926. godine objavio članak u kojem je na osnovu istraživanja naučne produkcije u području fizike i hemije potvrdio zakonitost da mali broj autora objavljuje veliki broj radova, a najveći broj autora objavljuje jedan ili dva rada unutar određenog područja.
U članku pod naslovom “The Frequency Distribution of Scientific Productivity”, Lotka (1926.) objavljuje svoje opažanje o razdiobi naučne produktivnosti poznato u literaturi kao "zakon invertnih kvadrata", u kojem je zavisnost između broja autora i broja objavljenih radova definira na sljedeći način:
- f(n) = A/n2 n = 2,3,....nmax
gdje je.
- f(n) broj autora sa
- n obavljenih radova,
- A broj autora sa jednim objavljenim radom.
Iz gornje funkcije slijedi da je broj autora sa n objavljenih radova obrnuto proporcionalan kvadratu broja radova, dok je granična vrijednost udjela autora sa jednim radom ( A ) približno 6/ p 2 ili oko 60% od ukupnog broja autora.
Drugim riječima, u skupu autora najveći udio je onih koji su objavili samo jedan rad, dok broj autora sa više od jednog rada opada s brojem objavljenih radova. Lotka primjenjuje statistički pristup izračunavajući broj autora f(n) određene produktivnosti (n). Unosom postotnog udjela autora sa 1, 2, 3, …. , n max radova u odnosu na broj radova u log-log sistem dobija pravac, a izračunavanjem nagiba pravca koji najbolje aproksimira opažene vrijednosti, dobija da je ta vrijednost približno - 2. Kasnije primjene pokazale su da vrijednost eksponenta varira i ne mora biti - 2. Iz toga Yablonsky (1980) zaključuje da je Lotkina formulacija zapravo specijalni slučaj opće funkcije.
Povezani zakoni i distribucije
[uredi | uredi izvor]- Bradfordov zakon – zakonitost raspršenosti informacija
- Zipfov zakon – distribucija riječi u tekstu
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, (2003), Informetrijske razdiobe; Bradfordova, Lotkina i Zipfova razdioba URL: https://web.archive.org/web/20090221220537/http://www.hidd.hr/articles/razdiobe.php (03.02.2012)
- Martek, A., Šute, S., Bibliometrijska analiza časopisa Arhivski vjesnik u razdoblju od 2001. do 2009. Zagreb, str. 166.
- Tuđman, M., Zakon o veličini vokabulara teksta, verzija 4, Zagreb, 2004. god. str. 2.