Loving protiv Virginije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Američke savezne države po datumu ukidanja zakona o zabrani miješanja rasa:
     Nikad nije bilo takvih zakona
     1780–1887.
     1948–1967.
     Nakon 1967.

Loving protiv Virginije (engleski: Loving v. Virginia) poznati je slučaj o građanskim pravima pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Američkih Država u kojem je sud poništio zakone kojim su zabranjivani međurasni brakovi u SAD-u.

Postupak je pokrenula crnkinja Mildred Loving (djev. Jeter) i bijelac Richard Loving, bračni par kojem je sud u Virginiji izrekao zatvorsku kaznu od jedne godine zato što su se vjenčali. Njihov brak predstavljao je krivično djelo prema Zakonu o rasnom integritetu iz 1924, kojim se zabranjivao brak između, kako ih je zakon definirao, "bijelaca" i "obojenih" osoba. Jednoglasnom odlukom Warrenovog suda (9–0) donesenom 12. juna 1967, ustanovljeno je da je takva zabrana neustavna. Time je poništena ranija presuda u predmetu Pace protiv Alabame (1883) i okončana su pravna ograničenja braka u SAD-u na osnovu rase.

Ovom odlukom uslijedilo je povećanje međurasnih brakova u SAD-u, a ishod odluke obilježava se svake godine. O odluci su napisane razne pjesme i tri filma, od kojih je posljednji Loving (2016). Počev od 2013, slučaj je citiran u američkim saveznim sudovima kao presedan za donošenje odluke da je zabrana istospolnih brakova neustavna, uključujući i samu odluku Vrhovnog suda u predmetu Obergefell protiv Hodgesa (2015).

Krivični postupak[uredi | uredi izvor]

Mildred je zatrudnjela u 18. godini. Par je u junu 1958. otputovao u Washington, D.C. da se vjenčaju kako bi izbjegli Zakonu o rasnom integritetu iz 1924. savezne države Virginije, kojim se zabranjivao brak između bijelaca i drugih rasa.[1] Zatim su se vratili u gradić Central Point. Na osnovu anonimne dojave,[2] lokalna policija upala im je u dom u jutarnjim satima 11. jula 1958,[3] u nadi da će ih zateći kako se seksaju, budući da je i međurasni spolni odnos bio nezakonit u Virginiji. Kada su policajci zatekli par kako spava u krevetu, Mildred je ukazala na vjenčani list na zidu spavaće sobe. Rečeno im je da on nije važeći u Komonveltu Virginije.

Optuženi su pod tačkom 20–58 krivičnog zakonika Virginije, kojom je međurasnim parovima bilo zabranjeno da se vjenčaju u drugoj saveznoj državi i potom vrate u Virginiju, i 20–59, kojom je miješanje rasa smatrano krivičnim djelom kažnjivim zatvorom od jedne do pet godina.

Par se 6. januara 1959. izjasnio krivim po optužbi da su "živjeli zajedno kao muškarac i žena, protivno miru i dostojanstvu Komonvelta". Izrečena im je zatvorska kazna od jedne godine, s tim da je suspendirana pod uvjetom da napuste Virginiju i da se zajedno ne vrate barem 25 godina. Par se poslije presude preselio u DC.[4][5]

Žalbeni postupak[uredi | uredi izvor]

Frustrirana time što sa suprugom nije mogla posjetiti porodicu u Virginiji, kao i društvenom izolacijom i finansijskim poteškoćama u Washingtonu, Mildred se 1964. obratila državnom pravobraniocu Robertu F. Kennedyju.[6] On ju je uputio Američkom savezu za zaštitu građanskih sloboda (engleski: ACLU).[2] ACLU je dodijelio slučaj advokatima Bernardu S. Cohenu i Philipu J. Hirschkopu, koji su u ime Lovingovih podnijeli zahtjev oblasnom sudu okruga Caroline u Virginiji. U zahtjevu su naveli da žele da sud poništi krivične presude i da ukine kazne Lovingovih na osnovu toga da statuti o miješanju rasa nisu u skladu s Klauzulom o jednakoj zaštiti 14. amandmana na Ustav Sjedinjenih Američkih Država.

Skoro godinu dana od podnošenja zahtjeva, advokati ACLU-a podnijeli su kolektivnu tužbu 28. oktobra 1964. okružnom sudu za istočni okrug Virginije. Ovo je podstaklo sudiju Leona M. Bazilea da donese odluku u vezi s originalnim zahtjevom za poništenje presude na lokalnom nivou. Bazile je, ponavljajući tumačenje rase Johanna Friedricha Blumenbacha iz 18. stoljeća, napisao sljedeće:

Svemoćni Bog stvorio je bijelu, crnu, žutu, smeđu i crvenu rasu i stavio ih je na različite kontinente. Bez ometanja njegovog uređenja ne bi bilo razloga za takve brakove. Činjenica da je razdvojio rase pokazuje da nije imao namjere da se one miješaju.[7]

Tri okružne sudije odložile su odluku o federalnoj kolektivnoj tužbi 22. januara 1965, dok su Lovingovi na ustavnoj osnovi podnijeli žalbu na Bazileovu odluku Vrhovnom sudu Virginije. Sudija Harry L. Carrico (koji će kasnije biti na čelu tog Vrhovnog suda) sastavio je mišljenje u ime suda u kojem je potvrdio Bazileovu presudu. Iako krivičnu presudu Lovingovih nije poništio, naredio je da se kazna izmijeni.[8] Carrico je u donošenju svoje odluke citirao Vrhovni sud Virginije u predmetu Naim protiv Naima (1955) i naveo da ovaj slučaj ne predstavlja kršenje Klauzule o jednakoj zaštiti zato što su oba supružnika podjednako kažnjena za krivično djelo miješanja rasa. Sličan argument koristio se u sudskom procesu Pace protiv Alabame (1883) pred Vrhovnim sudom SAD-a.[9]

Lovingovi, koji su i dalje imali podršku ACLU-a, podnijeli su žalbu Vrhovnom sudu SAD-a, gdje je saveznu državu Virginiju predstavljao Robert McIlwaine. Par nije prisustvovao usmenim argumentima u Washingtonu,[10] ali je jedan od njihovih advokata, Bernard S. Cohen, prenio poruku Richarda Lovinga: "Gospodine Cohen, recite sudu da volim svoju suprugu i da nije pošteno to što s njom ne mogu živjeti u Virginiji."[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Racial Integrity Laws (1924–1930)". www.encyclopediavirginia.org. Pristupljeno 4. 11. 2015. 
  2. ^ a b Martin, Douglas. "Mildred Loving, Who Battled Ban on Mixed-Race Marriage, Dies at 68", New York Times, 6. 5. 2008.
  3. ^ "Mildred Loving - Civil Rights Activist - Biography.com". Biography.com. A&E Television Networks, LLC. Pristupljeno 20. 2. 2017. 
  4. ^ "Judgment Against Richard and Mildred Loving (January 6, 1959)". www.encyclopediavirginia.org. Pristupljeno 4. 11. 2015. 
  5. ^ Earl Warren (12. 6. 1967). "LOVING v. VIRGINIA". Pristupljeno 22. 11. 2016. On January 6, 1959, the Lovings pleaded guilty to the charge and were sentenced to one year in jail; however, the trial judge suspended the sentence for a period of 25 years on the condition that the Lovings leave the State and not return to Virginia together for 25 years... After their convictions, the Lovings took up residence in the District of Columbia. 
  6. ^ "Mildred Loving, Key Figure in Civil Rights Era, Dies", PBS Online News Hour, 6. 5. 2008.
  7. ^ "Opinion of Judge Bazile in Commonwealth v. Loving (January 22, 1965)". www.encyclopediavirginia.org. Pristupljeno 27. 11. 2016. 
  8. ^ "Loving v. Commonwealth (March 7, 1966)". www.encyclopediavirginia.org. Pristupljeno 4. 11. 2015. 
  9. ^ Loving v. Commonwealth. 206 Va. 924 (1966).
  10. ^ Kate Sheppard, "'The Loving Story': How an Interracial Couple Changed a Nation", Mother Jones. 13. 2. 2012.
  11. ^ "Loving v. Virginia oral argument transcript". Pristupljeno 27. 11. 2016.  Također se citira u "Loving v. Virginia (1967)", Encyclopedia Virginia.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]