Ustav Sjedinjenih Američkih Država
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Ustav SAD-a | |
|---|---|
 Prva stranica originalne kopije Ustava | |
| Napravljen | 17. septembra 1787. |
| Ratificiran | 21. juna 1788. |
| Mjesto | Nacionalne arhive, Washington, D.C. |
| Autor(i) | Ustavotvorna skupština |
| Potpisnici | 39 od 55 delegata |
| Svrha | Zamjena članaka o konfederaciji (iz 1777.) |
Ustav Sjedinjenih Američkih Država je najviši pravni akt SAD-a, nastao kao rezultat historijskog kompromisa, odnosno kompromisnog rješavanja više konfliktnih situacija i interesa.
On je fundamentalni zakon SAD-a je najstariji pisani ustav na svijetu koji potiče od kraja Američke revolucije 17. septembra 1787. godine a postao je punosnažan 1789. godine i još uvijek je na snazi. Sjedinjene Američke Države bile su slabo povezane savezne države. Imale su samo zajednički kongres.
U njemu se i dalje sastaju predstavnici država. Svaka država ima svoj parlament, svoju upravu i svaka država donosi svoje zakone. Takva zajednica država naziva se konfederacija država. Prema ustavu SAD-a Sjedinjene Države povezale su se u federaciju u kojoj sve države imaju svoju vlast, ali i zajedničku vlast. Kongres postaje vrhovni organ vlasti, jedino tijelo koje donosi zakone. Kongres SAD-a sastoji se od 2 doma. U gornjem je Senat, a donji dom je Zastupnički dom. Izvršnu vlast prema ustavu SAD-a nosi predsjednik republike. Prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je George Washington.
Predsjednik republike nakon izbora izabere ministre koji će činiti vladu SAD-a ili State Department. Zakon o Pravima je skupni naziv za prvih deset amandmana na Ustav Sjedinjenih Država. Ovaj dokumenat je ratificiran 15. decembra 1791. godine i sadrži garancije nekih građanskih prava i sloboda koje nekako stoje i iznad i izvan ustava.
Okruženje u kojem je ustav donesen
[uredi | uredi izvor]
Velike države protiv malih, odnosno male države protiv velikih
[uredi | uredi izvor]Virginia je predlagala proporcionalno predstavljanje u Kongresu na osnovu broja stanovnika. New Jersey je tražio jednako predstavljanje za sve države bez obzira na veličinu i broj stanovnika. Nađen je kompromis, pa se Kongres sastoji iz dva doma, Dom predstavnika i Senata. Dom predstavnika se bira na bazi broja stanovnika, dok su u Senatu jednako predstavljene sve države, po 2 senatora iz svake države, bez obzira na veličinu i broj stanovnika.
Južne države protiv sjevernih
[uredi | uredi izvor]Južne države su tražile da se robovi računaju u ukupno stanovništvo, dok se Sjever tome protivio. Kompromis: pri određivanju predstavnika u kongresu i oporezivanju 5 robova će se računati kao 3 bijelca. Robovlasničke države protiv slobodnih – robovlasničke države su tražile neograničen uvoz robova, a slobodne su željele limitirati tu trgovinu. Kompromis: dozvoljen je uvoz robova u periodu od 20 godina uz plaćanje glavarine od 10 dolara po jednom robu.
Poljoprivredne protiv manufakturnih i industrijskih država
[uredi | uredi izvor]Poljoprivredne države su bile protiv davanju Kongresu ovlaštenja da uvodi izvozne i uvozne carine, dok su industrijske države bile za takva ovlaštenja. Kompromis: Kongres može većinom glasova oporezivati uvoz, ali ne i izvoz.
Aristokrati protiv demokrata
[uredi | uredi izvor]Aristokrati su se zalagali za indirektne izbore za predsjednika, neki su predlagali njegov izbor doživotno, dok su demokrati tražili direktne izbore sa ograničenim terminom. Kompromis: predsjednika je birao kolegijum elektora za period od 4 godine, dok je Senat biran indirektno, a Dom predstavnika direktno.
Ustav je u nadležnosti država članica SAD ostavio mnoga pitanja, ali uz poštovanje jake federalne vlasti sastavljene od jedne izborne izvršne vlasti (predsjednika), jednog izbornog zakonodavnog tijela (kongres), zajedno sa izbornim sudstvom (vrhovni sud) za rješavanje sporova izvan nadležnosti vlade. Prvobitno je Ustav imao samo 7 članova, koji su vremenom dopunjavani amandmanima. Prvih 12 amandmana vezani su za prava ličnosti i prava država. Amandmani 13-15 odnose se na ukidanje ropstva i davanja prava glasa crncima. Ostali amandmani odnose na demokratske izmjene 20. vijeka.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
