Mineralni agregati

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Mineralni agregati (lat. agregare-nakupiti, nagomilati) su nakupine minerala sa nepravilnim međusobnim odnosom. Agregati su najčešći pojavni oblici minerala u prirodi. U zavisnosti od razvijenosti kristalne strukture minerala koji čine agregat, dijele se na:

  • kristalne agregate
  • kristalaste agregate
  • agregate amorfnih minerala


Kristalni agregati[uredi | uredi izvor]

Kristalni agregati su nakupine minerala koji imaju pravilnu kristalnu građu ali se nisu uspjeli potpuno razviti zbog nedovoljnog prostora za rast. Postoje različiti oblici kristalnih agregata, nor. kristalne druze, geode i kore ili prevlake.

Kristalne druze (njem. druse-šupljina ispunjena kristalima) su agregati u kojima se pojedini minerali nalaze jedan pored drugog, a srasli su na zajedničkoj podlozi. Druze najčešće nastaju u šupljinama i pukotinama stijena, gdje se mogu nesmetano razvijati u jednom pravcu. Završeci kristala se nalaze na suprotnoj strani od podloge i zbog slobodnog prostora imaju potpuno razvijene kristalne plohe.

Geode (grč. geodes-zemljolik) su ovalne šupljine u stijeni obložene kristalima koji rastu prema sredini šupljine.

Kore ili prevlake predstavljaju veliki broj sitnih kristala koji oblažu slobodnu površinu stijene, pukotine ili krupnijeg kristala.


Kristalasti agregati[uredi | uredi izvor]

Kristalasti agregati su nakupine minerala koji nemaju ni jednu razvijenu plohu ali posjeduju pravilan unutrašnji raspored čestica. Nastaju u uslovima nedovoljnog prostora za rast kristala u bilo kojem pravcu. Prema veličini sastojaka razlikuju se makrokristalasti agregati, kod kojih se granice među sastojcima vide golim okom; mikrokristalasti agregati, kod kojih se granice među sastojcima mogu vidjeti pod mikroskopom; kriptokristalasti agregati, kod kojih se granice među sastojcima ne vide ni pod mikroskopom.

Prema obliku sastojaka kristalasti agregati mogu biti: zrnasti, štapićasti, prutićasti, vrpčasti, igličasti, vlasasti, snopićasti, pločasti, ljuskasti, listićasti, zvjezdasti, zrakasti, itd. Pojedini sastojci agregata mogu imati manje ili više pravilan oblik, pa mogu biti idiomorfni, kada su pravilnog oblika; hipidiomorfni, djelomično pravilnog oblika; alotriomorfni nepravilnog oblika.

Dendriti su agregati čiji oblik podsjeća na grančice, a nastaju brzom kristalizacijom iz taline ili rastvora.


Agregati amorfnih minerala[uredi | uredi izvor]

Agregati amorfnih minerala predstavljaju nakupine minerala koji nemaju pravilnu unutrašnju građu čestica, tj. nemaju kristalnu strukturu. U prirodi se rijetko pojavljuju, a nastaju iz koloidnih otopina. Amorfna supstanca raste u svim smjerovima jednakom brzinom, zbog čega se ovi agregati javljaju u kuglastim, bubrežastim, gomoljastim i grozdastim oblicima ili poprimaju oblik prostora u kojem nastaju.

Mandule su pretežno kuglaste ili ovalne šupljine u stijeni ispunjene kristalastim ili amorfnim agregatom jedne ili više mineralnih vrsta.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]