Pelin
| Pelin | |
|---|---|
 Artemisia absinthium growing wild in the Caucasus | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Angiosperms |
| Razred | Eudicots |
| Red | Asterales |
| Porodica | Asteraceae |
| Rod | Artemisia |
| Vrsta | A. absinthium |
| Dvojno ime | |
| Artemisia absinthium | |
| Sinonimi | |
| |
Pelin (latinski: Artemisia absinthium) višegodišnja je ljekovita zeljasta biljka iz porodice glavočika. Druga imena: pelen, pelim, gorčika, absint.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Pelin može da naraste do 2 metra visine. Cijela biljka je pokrivena kratkim dlačicama srebrenasto-sive boje. Donji listovi su trostruko perasti, dok su gornji sve manji i jednostavniji. I donji i gornji su svilasto-dlakavi, sivkaste boje. Krune su oborene, gotovo loptaste, s gustim širokim cvjetovima. Cvjetovi su trubasti, žuti, krajnji tučkasti. Pelin cvjeta od juna do avgusta, a u nižim i toplijim krajevima u maju i junu. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje).Pelin nije osjetljiv na mraz i uspijeva u hladnijim predjelima.
Hemijski sastojci
[uredi | uredi izvor]Iz pelina je izdvojeno 13 osnovnih kristalnih supstanci: flavonoid artemetin, seskviterpenski laktoni: absintin i anabsintin, iz kojih nastaje hamazulen. Pelin sadrži i oko 2% eteričnog ulja (Aetheroleum Absinthii) u čiji sastav ulazi 11 komponenti (alkoholi, ketoni, pinen, kadinen, eteri tujola, artemazulen). U listovima i cvjetovima pronađena su i dva jedinjenja slična proartemazulenu.[1]
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Pored upotrebe u medicinske svrhe, pelin se koristi kao dodatak alkoholnim likerima. Ekstrakt i eterično ulje pelina se koriste kao insekticid u preparatima protiv buba i insekata. Ekstrakt se koristi protiv puževa u organičkom vrtlarstvu.[2]
Upotreba u medicini
[uredi | uredi izvor]Farmakološka aktivnost pelina može se objasniti sposobnošću abintina da reflektorno stimuliše funkcije žlijezda za varenje hrane u želucu, izdvajanje žuči i soka pankreasa. Također, djeluje kod oboljenja jetre i žučne kesice. Hamazulen djeluje protiv upalnih procesa. Pelin djeluje kao holagog i holeretik primjenjuje se kod svih problema sa jetrom i žučnom kesicom. Digestivna atonija, gastritis, anemije, zadržavanje menstruacije ili insuficijencija menstruacije. Pelin može biti toksičan ako se koristi u večim količinama. Kod nekih osoba i manje količine mogu izazvati nervozu i nesanicu. Tujol iz pelina djeluje kao stimulator mozga, ali u prekomjernim količinama je toksičan i ne treba se koristiti bez nadzora stručne osobe. Pelin trebaju izbjegavati trudnice, dojilje, i pacijenti sa epilepsijom. Absintin iz pelina može izazivati haulcinacije, nesanicu, drhtavicu, nervne i epileptičke napade. Samo pravilna upotreba pelina[3] u medicinske svrhe može dovesti do željenih rezultata.
Primjena u narodnoj medicini
[uredi | uredi izvor]Korištenje pelina u narodnoj medicini gotovo da je isto primjeni u savremenoj medicini. Narodni ljekari koriste čaj od pelina[4] za jačanje srca i želuca. Preporučuje se i za poboljšanje vida, kod trovanja gljivama ili mesom. Pelin ne bi trebale koristiti dojilje pošto daje gorak ukus majčinom mlijeku.
Pelin ili Pelim
Pelin prije cvjetanja
Cvijet Pelina
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- Dr. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Vulkan izdavaštvo, 2014.
- Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.210,211
- Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.210, 211
- ↑ Upotreba pelina (engleski jezik)
- ↑ Pravilna upotreba pelina
- ↑ "Čaj od pelina". Arhivirano s originala, 8. 1. 2015. Pristupljeno 20. 1. 2015.