Portal:Astronomija/Izabrani članak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Sojourner svojim Alpha Proton X-ray Spectrometrom mjeri stijenu Yogi.

Istraživanje Marsa vrši se već stotinama godina, počevši od izuma teleskopa 1600-tih. Znatno veća mogućnost detaljnijeg posmatranja površine planete izazvala je špekulacije o njenom sastavu, okruženju, pa čak i postojanju života i inteligentnih civilizacija. Misije koje su kasnih 1990-ih upućene na Mars dovele su do znatnog povećanja znanja o njemu. Ove su misije, primarno, imale za cilj geološka, a dijelom i biološka istraživanja.

Istraživanje Marsa zauzimalo je važno mjesto u svemirskim programima SAD, SSSR-a, Evrope, Rusije, uz određene pokušaje Kine, Japana, Finske i Indije. Desetine letjelica upućivane su na planetu od 1960-ih. Neke od njih bili su lenderi, druge orbiteri, a treće roveri. Sve su ove misije imale za cilj prikupljanje podataka o historiji Marsa, ali dijelom i pripremu za eventualno upućivanje brodova s ljudskom posadom. Ova istraživanja trebaju pomoći i u predviđanju budućnosti crvene planete, a dijelom i budućnosti Zemlje.

Zbog kompleksnih inženjerskih zahtjeva jednog međuplanetarnog leta, misije su imale visoku stopu neuspješnosti, naročito u samim počecima. U početku je otprilike dvije trećine svih misija doživjelo neuspjeh prije kompletiranja zadataka posmatranja (neke čak i prije samog polijetanja sa Zemlje). više...

Prijašnji članci mjeseca: Ceres - Deimos - Hubbleov zakon - Kvazar - Planeta - Polarna svjetlost