Izvorni kôd stranice Portugalski jezik

{{Infokutija jezik 
|ime                                            =Portugalski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici  =Português
|familycolor                                    =lawngreen
|države                                         =[[Portugal]], [[Brazil]], [[Angola]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Zelenortska Republika]] i ostale države i teritorije gdje je službeni ili jedan od službenih jezika
|regije                                         =Uglavnom [[Južna Evropa]], [[Južna Amerika]], [[Afrika]], [[Azija]]
|govornici                                      =maternji jezik: 215 miliona
|rang                                           =6.
|jezička porodica                               =[[indoevropski jezici|indoevropski]]<br /> &nbsp;[[italički jezici|italički]]<br /> 
&nbsp;&nbsp;[[romanski jezici|romanski]]<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[zapadnoromanski jezici|zapadnoromanski]]<br /> 
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Iberoromanski jezici|iberoromanski]]<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Zapadnoiberski jezici|zapadnoiberski]]<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Galicijskoportugalski jezici|galicijskoportugalski]]<br />
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''portugalski'''
|
država                                         =[[Portugal]], [[Brazil]], [[Angola]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Zelenortska Republika]]
|ustanova                                       =
|iso1                                           =pt
|iso2                                           =por
|iso3                                           =por
|sil                                            =
|
}}

'''Portugalski jezik''' (a língua portuguesa) je jezik iz [[romanski jezici|romanske grupe jezika]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Portuguese-language|title=Portuguese language {{!}} Origin, History, Grammar, & Speakers {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=14. 6. 2023}}</ref> i službeni jezik u nekoliko država širom svijeta: [[Portugal]], [[Brazil]] (zemlji u kojoj živi 80% od ukupnog broja govornika tog jezika), [[Angola]], [[Gvineja Bisau]], [[Mozambik]], [[Sao Tome i Principe]] i [[Zelenortska Republika]].<ref name="CPLP">{{cite web|url=https://www.cplp.org/id-2597.aspx|title=Estados-membros da CPLP|last=|first=|date=9. 3. 2017|website=|language=Portugalski|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://louisville.edu/anthropology/portuguesestudies/the-portuguese-language|title=The Portuguese Language — Portuguese Studies|website=louisville.edu|access-date=14. 6. 2023}}</ref>

Osim toga, jedan je od službenih jezika u državama i teritorijama: [[Istočni Timor]], [[Ekvatorska Gvineja]] i [[Makao]]. Kao rezultat portugalske ekspanzije tokom kolonijalnog perioda, uticaji portugalskog jezika se mogu u područjima: [[Goa]], [[Daman]] i [[Diu]] u današnjoj Indiji,<ref>{{cite book|title=Learner English: a Teacher's Guide to Interference and Other Problems|author1=Michael Swan |author2=Bernard Smith |year=2001|chapter=Portuguese Speakers|publisher=Cambridge University Press}}</ref> gradu [[Batticaloa]] na istočnoj obali [[Šri Lanka|Šri Lanke]], na [[Indonezija|Indonezijskom]] ostrvu [[Flores]] i [[Malaka|Malaci]] u [[Malezija|Maleziji]].

Sa približno 215 do 220 miliona ljudi kojima je to maternji jezik i sa ukupno oko 260 miliona govornika, portugalski jezik je šesti jezik po broju govornika u svijetu i treći evropski jezik po istom kriteriju (poslije [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Španski jezik|španskog]]).<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/xx.html|title=CIA World Factbook|access-date=12. 6. 2015|archive-date=5. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100105171656/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/xx.html|url-status=dead}}</ref> Glavni je jezik na [[Južna hemisfera|južnoj zemljinoj hemisferi]] i vodeći jezik [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i drugi jezik [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Službeni je jezik [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Mercosul]]-a,<ref>{{Cite web|url=http://actrav.itcilo.org/actrav-english/telearn/global/ilo/blokit/mercopro.htm|title=Protocol of Ouro Preto|date=22. 7. 2011|website=web.archive.org|access-date=14. 6. 2023|archive-date=22. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722053855/http://actrav.itcilo.org/actrav-english/telearn/global/ilo/blokit/mercopro.htm|url-status=dead}}</ref> [[Organizacija američkih država|OAS-a]], [[ECOWAS]]-a i [[Afrička unija|Afričke unije]].

== Varijante ==

Postoje dvije glavne varijante portugalskog jezika: dominantni, brazilski portugalski (''português brasileiro'' na port., B''razilian Portuguese'' na engl., ''brésilien'' na franc.), kojim se služi oko 80 % svih govornika portugalskog jezika, i evropski ili luzitanski portugalski (''português lusitano'' ili ''português europeu'' na port., ''Continental Portuguese'' na engl.) koji je službeni jezik u Portugalu, afričkim zemljama i u Istočnom Timoru. Brazilski portugalski proučavaju brazilijanisti, a luzitanski portugalski luzitanisti.

== Ekspanzija jezika ==
[[Datoteka:Lusophone World.svg|thumb|450px|Države i regije gdje je portugalski jezik službeni jezik]]
Portugalski jezik proširio se svijetom tokom 15. i [[16. vijek]]a, u doba kada je Portugal stvarao prvu i najdugovječniju evropsku kolonijalnu i trgovinsku [[imperija|imperiju]] koja se protezala od [[Brazil]]a, u Južnoj Americi, do [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a. Kao rezultat te ekspanzije portugalski je danas zvanični jezik u osam zemalja. Postoji još oko dvadeset kreolskih jezika koji su se razvili iz portugalskog. Portugalski je značajan manjinski jezik u Andori, [[Luksemburg]]u, Namibiji, Švicarskoj i Južnoafričkoj Republici. Značajna dijaspora koja govori portugalskim postoji u gradovima širom svijeta, kao na primjer u [[Pariz]]u u [[Francuska|Francuskoj]], [[Boston]]u, [[New Jersey]]u, [[Miami]]u, [[SAD]]-u te u [[Japan]]u.

== Pravopis ==

Pravopis portugalskog jezika nije u potpunosti fonološki, iako je mnogo manje komplikovan od npr. francuskog ili engleskog pravopisa. Istim grafemom mogu biti predstavljeni različiti [[glas]]ovi, a vrijedi i obratno, isti glas, može, u pisanju, biti predstavljen različitim grafemima.

Postoje tri grafička naglaska: akut (á), cirkumfleks (â), gravis (à). Ostali dijakritički znaci su: tilda (ã) i dijereza (ü). Cirkumfleks (â) se koristi za označavanje zatvorenih [[samoglasnik]]a (kao u esôfago 'jednjak'), nazalnih samoglasnika (kao u amêndoa 'badem') i nazaliziranih samoglasnika (kao u Amazônia 'Amazonija', câmera 'kamera'), a tilda (ã) samo za označavanje nazalnih samoglasnika (kao u tobogã 'tobogan', tchã 'čar, draž', cãibra 'grč'). Akut (á) se koristi za označavanje otvorenih (oralnih) samoglasnika (kao u xícara 'šoljica'), nazalnih samoglasnika (kao u íntimo 'blizak, intiman', neném 'beba', refém 'taoc') i nazaliziranih samoglasnika (kao u único 'jedini'). Gravis (à) se javlja samo u stegnutim oblicima prijedloga a i određenog člana ženskog roda a(s) (a + a(s) = à(s)) ili pokazne [[zamjenice]] aquele(s), aquela(s), aquilo (a + aquel... = àquel...). Dijereza (ü) se koristi samo u skupovima güe, qüe, güi, qüi, označavajući da ovdje u ima vrijednost polusamoglasnika [w]). Od [[suglasnik]]a, za portugalski jezik su karakteristični digrafi nh, lh i ch, te ç, koji, kao i u francuskom jeziku, ima vrijednost glasa [s]. Njih se ne smatra posebim slovima, pa se, stoga, u [[rječnik|rječnicima]] nhoque 'njoki' nalazi između névoa 'magla' i nicaragüense 'nikaragvanski'. Apostrof se rijetko koristi. (Ostao je u upotrebi samo u sintagmi d'água '(od) vode, vodeni, (s) vodom'). Upotreba zareza, uzvičnika i upitnika se uglavnom poklapa s bosanskom upotrebom.

== Također pogledajte ==
* [[Zajednica država portugalskog govornog područja]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Portuguese language}}
{{CPLP}}
{{Službeni jezici EU}}

[[Kategorija:Romanski jezici]]
[[Kategorija:Portugal]]
[[Kategorija:Portugalski jezik|*]]