Razlika između verzija stranice "Premijer Francuske"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
| zastavavel = |
| zastavavel = |
||
| zastavatekst = |
| zastavatekst = |
||
| slika = |
| slika = Informal meeting of energy and transport ministers (TTE). Arrivals, transport ministers Elisabeth Borne (37190062412) (cropped).jpg |
||
| slikavel = |
| slikavel = |
||
| tekst = |
| tekst = |
||
| trenutno = [[ |
| trenutno = [[Élisabeth Borne]] |
||
| trenutnood = |
| trenutnood = 16. maja 2022. |
||
| odjel = |
| odjel = |
||
| stil = |
| stil = |
||
| Red 48: | Red 48: | ||
[[Predsjednik Francuske]] imenuje, ali ne može razriješiti premijera. Narodna skupština može razriješiti premijera i vladu. Premijer predlaže listu ministara predsjedniku Republike. Ukazi i odluke premijera, kao i gotovo sve izvršne odluke, podliježu nadzoru upravnog sudskog sistema. Malo se uredbi donosi nakon savjeta Državnog vijeća ({{jez-fr|Conseil d'État|linkovi=ne}}). Svi premijeri brane programe svog ministarstva i donose proračunske odluke. U kojoj mjeri te odluke leže na premijeru ili predsjedniku ovisi o tome jesu li iste stranke. |
[[Predsjednik Francuske]] imenuje, ali ne može razriješiti premijera. Narodna skupština može razriješiti premijera i vladu. Premijer predlaže listu ministara predsjedniku Republike. Ukazi i odluke premijera, kao i gotovo sve izvršne odluke, podliježu nadzoru upravnog sudskog sistema. Malo se uredbi donosi nakon savjeta Državnog vijeća ({{jez-fr|Conseil d'État|linkovi=ne}}). Svi premijeri brane programe svog ministarstva i donose proračunske odluke. U kojoj mjeri te odluke leže na premijeru ili predsjedniku ovisi o tome jesu li iste stranke. |
||
Trenutna premijerka je [[Élisabeth Borne]], obnašavši dužnost premijerke od 16. maja 2022. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/francuska-dobila-premijerku-macron-na-poziciju-imenovao-ministricu-rada-elisabeth-borne/220516155|title=Francuska dobila premijerku: Macron na poziciju imenovao ministricu rada Elisabeth Borne|work=Klix.ba|accessdate=16. 5. 2022}}</ref> |
|||
==Nominacija== |
==Nominacija== |
||
Verzija na dan 1 juni 2022 u 18:42
| Premijer Francuske | |
|---|---|
 | |
| Prebivalište | Hôtel Matignon |
| Sjedište | Pariz, Francuska |
| Imenuje ga | Predsjednik Francuske |
| Mandat | Nema određenog roka I dalje ostaje na funkciji dok ima povjerenje Narodne skupštine |
| Konstituirani instrument | Ustav Francuske |
| Prethodnik | Nekoliko inkarnacija od Ancien Régime |
| Osnivanje | 4. oktobar 1958. |
| Prvi nosilac | Michel Debré |
| Plata | €178.920 godišnje |
| Veb-sajt | www |
._Arrivals,_transport_ministers_Elisabeth_Borne_(37190062412)_(cropped).jpg){kind=spacer}
Premijer Francuske (francuski: Premier ministre français) šef je vlade Francuske. Tokom Treće i Četvrte republike šef vlade formalno je nazivan predsjednikom Vijeća ministara (francuski: Président du Conseil des Ministres), uglavnom skraćenim za predsjednika Vijeća (francuski: Président du Conseil). Međutim, mjesto se u nefrancuskim izvorima obično nazivalo "premijer". Premijer je nositelj druge najviše političke funkcije u Francuskoj.
Predsjednik Francuske imenuje, ali ne može razriješiti premijera. Narodna skupština može razriješiti premijera i vladu. Premijer predlaže listu ministara predsjedniku Republike. Ukazi i odluke premijera, kao i gotovo sve izvršne odluke, podliježu nadzoru upravnog sudskog sistema. Malo se uredbi donosi nakon savjeta Državnog vijeća (francuski: Conseil d'État). Svi premijeri brane programe svog ministarstva i donose proračunske odluke. U kojoj mjeri te odluke leže na premijeru ili predsjedniku ovisi o tome jesu li iste stranke.
Trenutna premijerka je Élisabeth Borne, obnašavši dužnost premijerke od 16. maja 2022. godine.[1]
Nominacija
Premijera imenuje predsjednik Republike, koji teoretski može slobodno izabrati koga želi za to mjesto. U praksi, s obzirom na to da Narodna skupština ima moć prisiljavanja na ostavku kabineta usvajanjem prijedloga za izricanje nepovjerenja, izbor premijera mora odražavati volju većine u Skupštini. Na primjer, odmah nakon parlamentarnih izbora 1986. godine, predsjednik François Mitterrand morao je imenovati Jacquesa Chiraca premijerom, iako je Chirac bio član RPR-a ( Miting za Republiku) i stoga politički protivnik Mitterranda. Uprkos činjenici da je Mitterrandova Socijalistička partija bila najveća stranka u Skupštini, ona nije imala apsolutnu većinu. RPR je imao savez sa UDF-om, što im je dalo većinu. Takva situacija, kada je predsjednik prisiljen raditi s premijerom koji je protivnik, naziva se kohabitacija.
Iako se premijeri obično biraju iz redova Nacionalne skupštine, predsjednik je u rijetkim prilikama izabrao nekoga tko nije nositelj funkcije zbog njihovog iskustva u birokraciji ili stranim službama ili njihovog uspjeha u poslovnom upravljanju—Dominique de Villepin, na primjer, bio je premijer od 2005. do 2007. godine, a da nikada nije bio na izabranoj funkciji.
Iako izbor predsjednika za premijera mora biti u skladu s većinom u Narodnoj skupštini, premijer ne mora tražiti glasanje o povjerenju nakon formiranja svog kabineta. Svoj legitimitet on ili ona mogu temeljiti na predsjednikovom imenovanju za premijera i odobrenju vlade.
Reference
- ^ "Francuska dobila premijerku: Macron na poziciju imenovao ministricu rada Elisabeth Borne". Klix.ba. Pristupljeno 16. 5. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)