Razlika između verzija stranice "Trastámara"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Mijenja: it:Trastámara |
m robot Dodaje: oc:Dinastia Trastamara |
||
Red 47: | Red 47: | ||
[[ja:トラスタマラ家]] |
[[ja:トラスタマラ家]] |
||
[[nl:Huis Trastámara]] |
[[nl:Huis Trastámara]] |
||
[[oc:Dinastia Trastamara]] |
|||
[[pt:Dinastia de Trastâmara]] |
[[pt:Dinastia de Trastâmara]] |
||
[[ru:Трастамара]] |
[[ru:Трастамара]] |
Verzija na dan 28 juli 2010 u 17:53
Trastámara | |
---|---|
Države | Kastilja, Aragonija, Napulj, Sicilija, Majorka, Valencija |
Roditeljska dinastija | Ivrea (vanbračno) |
Osnivač | Henrik II, kralj Kastilje |
Posljednji vladar | Ivana, kraljica Kastilje |
Posljednji muški član | Ferdinand II, kralj Aragonije |
Osnovana | 1366. |
Izumrla | 1555. |
Dinastija Trastámara je bila kraljevska dinastija porijeklom sa Pirinejskog poluotoka, čiji su članovi vladali Kastiljom od 1369. do 1504. godine, Aragonijom od 1412. do 1516. godine, Navarrom od 1425. do 1516. godine, te Napuljem od 1458. do 1501. godine.
Porijeklo
Dinastija je dobila ime po tituli grofa od Trastámare, koju je nosio Henrik II, kralj Kastilje, prije nego je 1369. dospio na prijestolje nakon građanskog rata koji se završio smrću njegovog brata Petra. Henrik II je bio vanbračni brat kralja Petra s očeve strane, te je dinastija Trastámara tako vanbračni ogranak Burgundske dinastije.
Vladavina
Glavna karakteristika svih članova ove dinastije je ponovno jačanje monarhističkog autoriteta i ekonomski razvoj koji je podsticala buržoazija. Smatraju se jednom od prvih autoritarnih monarhija. Uspjeli su da uvedu evropsku diplomatiju u Kastilju, modernizujući je i pretvorivši je u silu sposobnu da nametne svoju hegemoniju na Iberijsko poluostrvo.
Dinastija Trastamara je okupirala aragonsko prijestolje putem Dogovora iz Kaspe, 1412. godine. Ovim sporazumom se završila borba oko prijestolja, nastala nakon smrti kralja Martina, 1410. godine.
Izumiranje
Nasljednik mlađeg ogranka dinastije, Ferdinand II, kralj Aragonije, oženio je nasljednicu starijeg ogranka dinastije, Izabelu I, kraljicu Kastilje. Oni su imali četiri kćeri i jednoga sina koji ih nije nadživio, pa je posljednji član ove dinastije bila njihova kćerka Ivana, kraljica Kastilje. Pošto se udala za Filipa, vojvodu Burgundije, španska prijestolja nakon njene smrti 1555. godine zauzima austrijska dinastija Habsburg.