Nesaijev Sunen

Naslovna stranica "Sunen Nesai" na bosanskom jeziku

"Mali Sunen" (Arapski السنن الصغرى‎), poznatiji kao Sunen Nesaija (Arapski سنن النسائي), je jedna od 6 glavnih zbirki hadisa sabranih od Ahmeda ibn Šuajba ibn Ali En-Nesai (829 – 915) i treća po "jačini" u nizu. Prije nje je Sahih Buhari a zatim Sahih Muslim. Sunen Nesaija sadrži 5.761 Hadisa, koje je autor izabrao iz svoga djela "Veliki Sunen". (Sunen el Kubra).

Neke od karakteristika djela

Islamski učenjaci su izdvojili neke karakteristike ovog djela u odnosu na ostale iz oblasti hadiske nauke:

• 1 Imam En-Nesai na jednom mjestu sakuplja sve senede (lance prenosilaca) koji su u vezi sa određenim tekstom Hadisa, upravo onako kako je radio i imam Muslim. On ih parcijano ne navodi kao imam Buharî, pa, otuda, neki autori preferiraju njegov Sunen nad Sahihom imama Buharija, obzirom da je on dijelio hadise u svojoj zbirci na više dijelova i navodio ih u više različitih poglavlja, što je istraživačima otežalo pronalaženje i služenje tim hadisima.
• 2 Kada imam En-Nesai navodi predaje koje oponiraju jedna drugoj, onda on preferira onu čiji su prenosioci jači.
• 3 On je, uz ime prenosioca, često navodio i puno ime, kako ne bi kod istraživača bilo nedoumica o kojem prenosiocu se radi.
• 4 Čuva hadise sa njihovim kompletnim "senedima" (lancima prenosilaca) i ne izostavlja ih, izuzev samo u dva slučaja u Sunenu dok imam Buharî ima znatan broj muallek-predaja, dakle, sa nepotpunim lancem prenosilaca.
• 5 – Uporebljava terminologiju koju su muhadisi toga vremena koristili, npr.: "hadis-munker", "gajru mahfuz", "lejse bi sabit" i sl.
• 6 – Ukazivanje na povjerljivost ili nepovjerljivost nekog od prenosilaca odmah nakon citiranja hadisa njegova je prepoznatljiva karakteristika, što nisu prakticirali ni Buhari ni Muslim.
• 7 – Najmanje slabih (daif) predaja sadržano je u njegovom "Sunenu", odmah nakon Sahiha Buharije i Muslima.

Također pogledajte

• Sahih Buhari
• Sahih Muslim
• Sunen Ebu Davud
• Tirmizijin Sunen
• Sunen ibn Madže
• "Muveta" imama Malika