Razlika između verzija stranice "Gay-Lussacov zakon"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: ga:Dlí Gay-Lussac |
|||
Red 51: | Red 51: | ||
[[Kategorija:Plinski zakoni]] |
[[Kategorija:Plinski zakoni]] |
||
[[ar:قانون جاي-لوساك]] |
|||
[[be:Закон Гей-Люсака]] |
|||
[[bg:Закон на Гей-Люсак]] |
|||
[[ca:Llei dels volums de combinació]] |
|||
[[cs:Gay-Lussacův zákon]] |
|||
[[de:Thermische Zustandsgleichung idealer Gase#Gesetz von Gay-Lussac]] |
[[de:Thermische Zustandsgleichung idealer Gase#Gesetz von Gay-Lussac]] |
||
[[el:Νόμος Γκέι-Λουσάκ]] |
|||
[[en:Gay-Lussac's law]] |
|||
[[es:Ley de Gay-Lussac]] |
|||
[[et:Gay-Lussaci seadus]] |
|||
[[eu:Gay-Lussacen legea]] |
|||
[[fi:Gay-Lussacin laki]] |
|||
[[fr:Loi de Gay-Lussac]] |
|||
[[ga:Dlí Gay-Lussac]] |
|||
[[gd:Lagh Gay-Lussac]] |
|||
[[gl:Lei de Gay-Lussac]] |
|||
[[he:חוק גה-ליסאק]] |
|||
[[hr:Gay-Lussacov zakon]] |
|||
[[hu:Gay-Lussac-törvény]] |
|||
[[id:Hukum Gay-Lussac]] |
|||
[[is:Lögmál Gay-Lussac]] |
|||
[[it:Legge dei volumi di combinazione]] |
|||
[[ml:ഗേ-ലുസാക് നിയമം]] |
|||
[[pl:Prawo stosunków objętościowych]] |
|||
[[pt:Lei de Gay-Lussac]] |
|||
[[ru:Закон Гей-Люссака]] |
|||
[[si:ගේලුසැක් නියමය]] |
|||
[[sk:Zákon objemových zlučovacích pomerov]] |
|||
[[sl:Gay-Lussacov zakon]] |
|||
[[sr:Геј-Лисаков закон]] |
|||
[[sv:Gay-Lussacs lag]] |
|||
[[tr:Gay-Lussac yasası]] |
|||
[[uk:Закон Гей-Люссака]] |
|||
[[vi:Định luật Gay-Lussac 2]] |
|||
[[zh:盖-吕萨克定律]] |
Verzija na dan 11 mart 2013 u 08:52
Gay-Lussacov zakon je jedan od dva zakona koji je dobio ime po francuskom hemičaru Joseph Louis Gay-Lussacu, a koji je u odnosu sa osobinama plinova. Ovi zakoni su poznati pod istim imenom.
Zakon kombinovanih zapremina
Gay-Lussacov zakon, poznat i po nazivom zakon kombinovanih zapremina, kaže:
- Omjer između kombinovanih zapremina plinova i produkta, ako je u plinovitom stanju, može biti izražen u malim cijelim brojevima
Gay-Lussac je otkrio ovaj zakon 1809. godine. To je igralo značajnu ulogu u razvoju moderne stehiometrije plina, jer je 1811. godine, Amedeo Avogadro iskoristio Gay-Lussacov zakon kako bi stvorio Avogadrov zakon.
Drugi zakon
U drugom zakonu, otkrivenom 1802. godine, kaže:
- Pritisak stalne količine plina pri stalnoj zapremini je diretktno proporcionalan temperaturi u kelvinima.
Matematički izraženo::
or
gdje je:
- P pritisak plina.
- T temperatura plina (u kelvinima).
- k konstanta.
Ovaj zakon je tačan jer temperatura je mjera kinetičke energije substance; kako se kinetičke energija plina povećaja, njegove čestice se brže sudarajua sa zidovima posude u kojoj se plin nalazi, tako povećavajući pritisak.
Jednostavan primjer kaže da ako povećate pomperaturu, povećat ćete i pritisak.
Za upoređivanje iste substance pod različitim uslovima, ovaj zakon se piše u formi:
Charlesov zakon je bio poznat pod nazivom Charles i Gay-Lussacov zakon, jer je Charles iskorisitio neke podatke od Gay-Lussaca kako bi formulisao svoj zakon. Međutim, posljednjih godina ovaj termin je izašao iz upotrebe pošto Gay-Lussac ima drugi, ali sa Charlesovim povezan zakon, koji je opisan u ovom članku. Forma koja povezuje Gay-Lussacov zakon, Charlesov zakon i Boyleov zakon tvori kombinovani plinski zakon. Tri plinska zakona u kombinaciji sa Avogardovim zakonom se genralizuje u zakon idealnog plina.
Također pogledajte
Reference
- Castka, Joseph F.; Metcalfe, H. Clark; Davis, Raymond E.; Williams, John E. (2002). Modern Chemistry. Holt, Rinehart and Winston. ISBN 0-03-056537-5.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- Guch, Ian (2003). The Complete Idiot's Guide to Chemistry. Alpha, Penguin Group Inc. ISBN 1-59257-101-8.
- Mascetta, Joseph A. (1998). How to Prepare for the SAT II Chemistry. Barron's. ISBN 0-7641-0331-8.