Idi na sadržaj

Avogadrov zakon

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Odnosi između Boyleovog, Charlesovog, Gay-Lussacovog, Avogadrovog, kombinovanog i zakonom idealnog gasa, sa Boltzmannovom konstantom k = R/NA = nR/N (u svakom zakonu, zaokružena svojstva su promjenjiva, a svojstva koja nisu zaokružena su konstantna)

Avogadrov zakon[1] jedan je od plinskih zakona. Nazvan je prema Amedeu Avogadru koji je 1811. iznio pretpostavku da se u jednakim zapreminama svih plinova pri istim uslovima temperature i pritiska nalazi jednak broj čestica (molekula). Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne zavisi o njihovoj veličini ili masi.

Prema Avogadru najsitnija čestica plina je molekula. Izuzetak čine plemeniti plinovi koji zbog svoje stabilne elektronske konfiguracije ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih atoma.

Jedan mol idealnog plina pri standardnim uslovima temperature i pritiska zauzima volumen od 22,4 litra (dm3), što je poznato kao molarni volumen idealnog plina.

Broj molekula u jednom molu plina zove se Avogadrov broj i približna vrijednost mu je 6,022045×1023.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "14.7: Avogadro's Law". Chemistry LibreTexts (jezik: engleski). 27. 6. 2016. Pristupljeno 25. 3. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]