Razlika između verzija stranice "Interval (matematika)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m r2.7.3) (Bot dodaje: et:Intervall (matemaatika) |
|||
Red 34: | Red 34: | ||
[[Kategorija:Matematička analiza]] |
[[Kategorija:Matematička analiza]] |
||
[[ar:فترة (رياضيات)]] |
|||
[[be-x-old:Адцінак]] |
|||
[[bg:Интервал (математика)]] |
|||
[[ca:Interval (matemàtiques)]] |
|||
[[cs:Interval (matematika)]] |
|||
[[da:Interval (matematik)]] |
|||
[[de:Intervall (Mathematik)]] |
|||
[[el:Διάστημα (μαθηματικά)]] |
|||
[[en:Interval (mathematics)]] |
|||
[[eo:Intervalo (matematiko)]] |
|||
[[es:Intervalo (matemática)]] |
|||
[[et:Intervall (matemaatika)]] |
|||
[[eu:Tarte]] |
|||
[[fa:بازه]] |
|||
[[fi:Väli]] |
|||
[[fr:Intervalle (mathématiques)]] |
|||
[[gl:Intervalo (matemáticas)]] |
|||
[[he:קטע (מתמטיקה)]] |
|||
[[hu:Intervallum]] |
|||
[[is:Bil (stærðfræði)]] |
|||
[[it:Intervallo (matematica)]] |
|||
[[ja:区間 (数学)]] |
|||
[[ko:구간]] |
|||
[[la:Intervallum (mathematica)]] |
|||
[[lt:Atkarpa]] |
|||
[[lv:Intervāls (matemātika)]] |
|||
[[nl:Interval (wiskunde)]] |
|||
[[nn:Intervall i matematikk]] |
|||
[[no:Intervall (matematikk)]] |
|||
[[pl:Przedział (matematyka)]] |
|||
[[pt:Intervalo (matemática)]] |
|||
[[ro:Interval (matematică)]] |
|||
[[ru:Промежуток (математика)]] |
|||
[[simple:Interval (mathematics)]] |
|||
[[sl:Interval (matematika)]] |
|||
[[sr:Интервал (математика)]] |
|||
[[su:Interval (matematika)]] |
|||
[[sv:Intervall (matematik)]] |
|||
[[uk:Інтервал (математика)]] |
|||
[[vi:Khoảng (toán học)]] |
|||
[[zh:區間]] |
|||
[[zh-classical:區間]] |
Verzija na dan 12 mart 2013 u 15:36
U matematici intervalom nazivamo skup realnih brojeva, koji se nalaze između dva poznata broja, ta dva broja se nazivaju granice intervala. Npr. interval „(10;20)“ opisuje skup realnih brojeva između 10 i 20, bez tih brojeva. Interval „[10;20]“ označava skup relnih brojeva između 10 i 20, uključujući i 10 i 20.
U apstraktnoj matematici interval je definisan kao podskup S nekog linearno uređenog skupa T, za koji vrijedi, bilo koje x, y ∈ S a x < z < y, te z ∈ S.
Tipovi intervala
Intervali realnih brojeva mogu imati jedan od sljedećih oblika (a, b su realni brojevi, gdje a < b):
- (a,b) = { x | a < x < b }
- [a,b] = { x | a ≤ x ≤ b }
- [a,b) = { x | a ≤ x < b }
- (a,b]= { x | a < x ≤ b }
- (a,∞) = { x | a < x }
- [a,∞) = { x | a ≤ x }
- (−∞,b) = { x | x < b }
- (−∞,b> = { x | x ≤ b }
- (−∞,∞) = R, cijeli skup relnih brojeva
- {a} u slučaju [a,a]
- prazan skup u slučaju (a,a), npr. kada je lijeva granica intervala veća nego desna.
Intervali 1., 5., 7., 9. a 11. se zovu otvoreni intervali, intervali 2., 6., 8., 9., 10. a 11. su zatvoreni intervali. Intervali 3. a 4. se nekada nazivaju poluotvoreni ili poluzatvoreni ili s lijeva/ s desna otvoreni/ zatvoreni.
Aritmetika intervala
Matematiku intervala je predstavio M. Warmus, 1956. godine. Ta aritmetika daje definiciju operacijama nad intervalima tako, da
- A ⊕ B = { x | ∃y ∈ A ∃z ∈ B x = y ⊕ z }
Za osnovne računske operacije to znači:
- (a,b) + (c,d) = (a+c, b+d)
- (a,b) − (c,d) = (a−d, b−c)
- (a,b) ⋅ (c,d) = (min {ac, ad, bc, bd}, max {ac, ad, bc, bd})
- (a,b) : (c,d) = (min {a:c, a:d, b:c, b:d}, max {a:c, a:d, b:c, b:d})
Djeljenje intervalom, koji sadrži nulu nije definisano. Sabiranje i množenje su komutativne, asociativne i poddistributivne operacije (skup X (Y + Z) je podskup XY + XZ).