Razlika između verzija stranice "Dvostruka zvijezda"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 26: Red 26:


==Višestruka zvijezda==
==Višestruka zvijezda==
Višestruka zvijezda je sistem tri ili više zvijezda koje kruže oko zajedničke tačke. Naše [[Sunce]] nema pratioca i tim predstavlja izuzetak u [[Mliječni put|našoj galaksiji]]. Zvijezde su u našoj galaksiji pretežno sistemi dviju ili više zvijezda. <ref name="WELTALL"> DAS WELTALL, Dorling Kindersley Verlag Deutschland, München, 2011 ISBN 978-3-8310-1972-4 [[Njemački_jezik|njem.]] </ref>
Višestruka zvijezda je sistem tri ili više zvijezda koje kruže oko zajedničke tačke.One su kao i dvostruke u nekim slučajevima samo neposredno uočljive ([[spektroskopija|spektroskopijom]] ili [[astrometrija|astrometrijom]]). Poznata trostruka zvijezda je [[Pismis 24-1]] koja se nalazi u sazviježđu [[Škorpion (sazviježđe)|Škorpion]] . Naše [[Sunce]] nema pratioca i tim predstavlja izuzetak u [[Mliječni put|našoj galaksiji]]. Zvijezde su u našoj galaksiji pretežno sistemi dviju ili više zvijezda. <ref name="WELTALL"/>
Zvijezde su inače u našoj galaksiji pretežno sistemi dviju ili više zvijezda. <ref name="WELTALL"> DAS WELTALL, Dorling Kindersley Verlag Deutschland, München, 2011 ISBN 978-3-8310-1972-4 [[Njemački_jezik|njem.]] </ref>


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
[[Radijalna brzina]]
* [[Radijalna brzina]]
* [[Promjenljiva zvijezda]]

[[Promjenljiva zvijezda]]
==Reference==
==Reference==



Verzija na dan 5 februar 2014 u 13:34

Dvostruka zvijezda je sistem dviju zvijezda koje se kreću jedna oko druge a time i jedna drugu djelimično zaklanjaju. [1] Prvu dvostruku zvijezdu otkrio je 1699. godine italijanski matematičar Geminiano Montanari, posmatrajući zvijezdu Algol. Kasnije 1783. britanski astronom John Goodricke ustanovio je periodične promjene sjaja na istoj zvijezdi. Naime zvijezda Algol mijenjala je svakih 68,82 sati tri puta jačinu sjaja. [1] Goodricke je imao dvije pretpostavke o promjeni:

  • Zvijezda ima na jednoj strani jake pjege koje se zbog rotacije gube i ponovo pojavljuju [1]
  • Zvijezda ima manjeg pratioca sa znatno manjim sjajem [1]

Savremena astronomija povrdila je drugu pretpostavku.

Nama najbliža dvostruka zvijezda je Sirijus. Njen pratioc Sirijus B je bijeli patuljak [2]


Klasifikacija dvostrukih zvijezda

Dvostruke zvijezde mogu po načinu posmatranja biti: [3]

Vizuelne dvostruke zvijezde

Dvije zvijezde su samo vizuelno (prividno) dvostruke ali u stvarnosti su udaljene jedna od druge. [3]

Spektroskopijske dvostruke zvijezde

Dvije zvijezde mogu biti toliko blizu da se ne mogu pojedinačno razlikovati. To je moguće pomoću spektroskopijske analize.[3]

Astrometrijske dvostruke zvijezde

Samo je jedna zvijezda vildljiva ali zbog gravitacione sile njenog pratioca mijenja se periodično njena pozicija.[3]

Fotometrijske (pomračene) dvostruke zvijezde

Dvije zvijezde kruže jedna oko druge i njihova sjajnost se mijenja pošto jedna drugu zaklanjaju.[3]

Višestruka zvijezda

Višestruka zvijezda je sistem tri ili više zvijezda koje kruže oko zajedničke tačke.One su kao i dvostruke u nekim slučajevima samo neposredno uočljive (spektroskopijom ili astrometrijom). Poznata trostruka zvijezda je Pismis 24-1 koja se nalazi u sazviježđu Škorpion . Naše Sunce nema pratioca i tim predstavlja izuzetak u našoj galaksiji. Zvijezde su u našoj galaksiji pretežno sistemi dviju ili više zvijezda. [4] Zvijezde su inače u našoj galaksiji pretežno sistemi dviju ili više zvijezda. [4]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b c d Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005, S.60-61 ISBN 3-937606-26-2 njem.
  2. ^ Dvostruka zvijezda, članak iz leksikona Dictionary eng. učitano 09.01.2013
  3. ^ a b c d e Dvostruka zvijezda, članak iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u Swinburnu, Australija eng. učitano 09.01.2013
  4. ^ a b DAS WELTALL, Dorling Kindersley Verlag Deutschland, München, 2011 ISBN 978-3-8310-1972-4 njem.