Razlika između verzija stranice "Zavarivanje"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
kršenje autorskih prava, ovo nije kopir aparat za druge wikipedije |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
'''Zavarivanje''' je spajanje dva ili više istorodnih [[metal (hemija)|metala]] topljenjem, sa ili bez dodavanja dodatnog [[materijal]]a, na način da se dobije homogen zavareni spoj (zavareni spoj bez grešaka sa zahtjevanim mehaničkim i ostalim svojstvima). |
|||
[[Datoteka:Pipe root weld with HAZ.jpg|mini|desno| Zavarena cijev WIG-tehnikom.]] |
[[Datoteka:Pipe root weld with HAZ.jpg|mini|desno| Zavarena cijev WIG-tehnikom.]] |
||
<span lang="EN-US">Zavarivanje je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, topljenjem ili pritiskom, sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni zavareni spoj. Zavarivanje je drukčije od lemljenja, a to je spajanje topljenjem legure s nižom temperaturom topljenja od materijala predmeta koji se spajaju.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Različiti izvori energije se mogu koristiti za zavarivanje, kao što je mlaz vrućih plinova (plinski plamen ili mlaz plazme), električni luk, tok nabijenih čestica (mlaz elektrona ili iona u vakuumu), tokovi zračenja (laser), električna struja (elektrootporno zavarivanje), trenje, ultrazvuk i sl.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Zavarivanje se može obavljati u radionici, na otvorenom |
|||
prostoru, u vodi ili u svemiru. Sve do kraja 19. stoljeća, jedino je bilo |
|||
poznato kovačko zavarivanje, s kojim su kovači stoljećima spajali željezo i |
|||
čelik grijanjem i udaranjem čekića. Elektrolučno zavarivanje i plinsko |
|||
zavarivanje oksigenom su bili među prvim postupcima koji su se razvili u 20. |
|||
stoljeću. Nakon toga su se razvili mnogi procesi, ali među najzastupljenijim je postalo ručno elektrolučno zavarivanje. </span> |
|||
== <span lang="EN-US">Historija</span> == |
|||
<span lang="EN-US">Historija spajanja metala je započelo prije nekoliko |
|||
hiljada godina, u bronzano doba i u željezno doba, na prostorima današnje |
|||
Europe i Bliskog istoka. Razvilo se kao sastavni dio vještina kovača, zlatara i |
|||
livača pri izradi alata za rad, oružja, posuda, nakita i građevina.</span> |
|||
<span lang="EN-US">U srednjem vijeku se razvilo kovačko zavarivanje, gdje su |
|||
se dva dijela koja su se spajala, na kovačkoj vatri, doveli do bijelog usijanja |
|||
i ako je bilo potrebno, posipali bi se određenim prahom ili pijeskom za “čišćenje”. Čekićanjem spoja istiskivali bi se s dodirnih površina rastopljeni |
|||
oksidi ili troska, te se sučeljavaju čiste metalne površine, kada počinju |
|||
djelovati međuatomske sile dvaju dijelova i dolazi do čvrstog spoja. Najbolji |
|||
mačevi iz čelika u srednjem vijeku bili su rađeni iz niskougljičnog čelika (do |
|||
0,4% ugljika), a na njihove rubove su kovački zavarivane (udarcima čekića u |
|||
toplom stanju) trake od visokougljičnog čelika (od 1,0 do 2,1% C), koje su uz |
|||
određenu termičku obradu davale tvrde i oštre bridove. Mačevi, vrhovi strijela |
|||
i koplja, noževi i drugo, kod kojih su primjenjivali kovačko zavarivanje, bili |
|||
su poznati u Grčkoj, Franačkoj državi, Kini, Japanu, Indoneziji, te u Siriji. |
|||
Poznata je bila tehnika spajanja traka iz različitih vrsta željeznih materijala |
|||
kovanjem kao “damasciranje” (od Damask, Sirija), a u cilju postizanja posebnih |
|||
dobrih svojstava za mačeve i puške.</span> |
|||
<span lang="EN-US">1802. ruski naučnik Vasilij Petrov istražuje električni |
|||
luk za opću namjenu i predlaže primjenu za zavarivanje. 1882. ruski naučnik |
|||
Nikolaj Benardos prvi koristi električni luk između ugljene elektrode i metala, |
|||
uz dodavanje žice u metalnu kupku. 1888. ruski naučnik Nikolaj Slavjanov je |
|||
predložio postupak elektrolučnog zavarivanja metalnom elektrodom. 1895. počinje |
|||
se koristiti aluminotermijsko zavarivanje tračnica i za popravak odlivaka. U |
|||
isto vrijeme prvi puta se zavaruje plinskim plamenikom, koji je koristio kisik |
|||
i vodik. Kasnije se razvija plinsko zavarivanje kisik-acetilenskim (O<sub>2</sub> |
|||
+ C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>) plamenom koji se danas najviše primjenjuje za |
|||
zavarivanje konstrukcija.</span> |
|||
<span lang="EN-US">1907. švedski naučnik prvi patentira i primjenjuje |
|||
obloženu elektrodu. Obložena elektroda se proizvodila uranjanjem gole žice u |
|||
otopinu minerala, a od 1936. obloga se nanosi ispresavanjem ili ekstrudiranjem.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Od 1925. počinje zavarivanje u zaštitnoj atmosferi |
|||
vodika, a kasnije se prešlo na argon i helij. Od 1930. primjenjuje se |
|||
automatsko zavarivanje pod praškom u brodogradnji SAD-a. </span> |
|||
<span lang="EN-US">Pred, a posebno poslije Drugog svjetskog rata, počinje |
|||
razvoj i primjena zavarivanja u zaštitnom plinu - zavarivanje TIG postupkom. |
|||
Zavarivanje MIG postupkom se počinje primjenjivati 1948., a od 1953. U |
|||
Sovjetskom Savezu se prvi puta primjenjuje zavarivanje MAG postupkom s CO<sub>2</sub> |
|||
zaštitnim aktivnim plinom. Hladno zavarivanje pod pritiskom se primjenjuje od |
|||
1948.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Iza 1950. se razvijaju mnogi novi postupci kao što su: |
|||
zavarivanje pod troskom (1951.), zavarivanje trenjem (1956.), zavarivanje |
|||
snopom elektrona (1957.), zavarivanje ultrazvukom (1960.), zavarivanje laserom |
|||
(1960.), zavarivanje plazmom (1961.) i drugi.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Prvo zavarivanje i toplinsko rezanje u svemiru izveli su |
|||
1969. u sovjetskom svemirskom brodu Sojuz 6. 1932. u Rusiji, Konstantin Khrenov |
|||
je prvi uspješno primjenio podvodno elektrolučno zavarivanje.</span> |
|||
== <span lang="EN-US">Postupci zavarivanja</span> == |
|||
<span lang="EN-US">Uobičajena osnovna podjela postupaka zavarivanja je na postupke |
|||
zavarivanja uz djelovanje pritiska i postupke zavarivanja topljenjem. |
|||
Zavarivanje uz djelovanje pritiska je spajanje metalnih dijelova pritiskom, bez |
|||
ili uz lokalno ograničeno zagrijavanje, uglavnom bez korištenja dodatnog |
|||
materijala. Zavarivanje topljenjem je spajanje metalnih dijelova u rastopljenom |
|||
stanju na mjestu spajanja, s korištenjem ili bez dodatnog materijala, bez |
|||
djelovanja pritiska ili udaraca.</span> |
|||
=== <span lang="EN-US">Postupci zavarivanja topljenjem</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Zavarivanje topljenjem je spajanje metalnih dijelova u rastopljenom |
|||
stanju na mjestu spajanja, s korištenjem ili bez dodatnog materijala, bez |
|||
djelovanja pritiska ili udaraca. U tu grupu spadaju: livačko zavarivanje, termičko |
|||
zavarivanje (aluminotermijsko zavarivanje), zavarivanje plinskim plamenom ili |
|||
plinsko zavarivanje, zavarivanje pod troskom, zavarivanje električnim lukom ili |
|||
elektrolučno zavarivanje (ručno elektrolučno zavarivanje, zavarivanje MIG |
|||
postupkom, zavarivanje MAG postukom, zavarivanje pod praškom, zavarivanje TIG |
|||
postupkom, polumehanizirano zavarivanje s obloženim elektrodama), magnetsko |
|||
zavarivanje ili zavarivanje magnetni pokretanim električnim lukom, zavarivanje |
|||
plazmatskim lukom ili zavarivanje plazmom, zavarivanje elektronskim snopom, |
|||
zavarivanje laserskim snopom, ultrazvučno zavarivanje, zavarivanje snopom |
|||
svjetlosnog zračenja i drugo.</span> |
|||
==== <span lang="EN-US">Elektrolučno zavarivanje</span> ==== |
|||
<span lang="EN-US">Elektrolučno zavarivanje jedan je od najčešće |
|||
upotrebljavanih načina zavarivanja u praksi. Izvor energije za zavarivanje je |
|||
električni luk. Dio koji se zavaruje obično je plosnat, dok je elektroda |
|||
štapičasta. Ako se elektroda ne topi (ugljena, volframova), zavarivati se može |
|||
bez dodavanja ili s dodavanjem materijala. Pri zavarivanju topivom elektrodom, |
|||
ona je ujedno dodatni materijal (obično istorodan s osnovnim materijalom koji |
|||
se zavaruje).</span> |
|||
<span lang="EN-US">Elektrode za zavarivanje mogu biti gole (ugljeni ili |
|||
metalni štap, žica ili traka), obložene (metalna jezgra, a obloga mineralni |
|||
materijal) ili punjene (mineralna jezgra i metalna obloga) ili nekih drugih |
|||
oblika. Dodatni materijali i elektrode za elektrolučno zavarivanje (i druge |
|||
načine zavarivanja) su standardizirani za pojedine načine zavarivanja i prema |
|||
vrsti osnovnog materijala. Priprema, odnosno oblici dodirnih površina koje se |
|||
zavaruju i njihovih rubova, je standardizirana za pojedine načine zavarivanja i |
|||
prema vrsti osnovnog materijala.</span> |
|||
==== <span lang="EN-US">Ručno elektrolučno zavarivanje (REL)</span> ==== |
|||
<span lang="EN-US">Ručno elektrolučno zavarivanje (skraćeno: REL), tačnije |
|||
izraženo ručno elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom (engl. Manual |
|||
Metal Arc Welding – MMA) ili elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom |
|||
(engl. Shielded Metal Arc Welding – SMAW) je postupak koji se najviše koristi. |
|||
Električna struja se koristi da pokrene električni luk, između osnovnog |
|||
materijala i potrošnih elektroda, čija obloga stvara zaštitu zavara od |
|||
oksidacije i zagađivanja stvaranjem ugljikovog dioksida (CO<sub>2</sub>). |
|||
Elektroda služi i kao dodatni materijal za stvaranje zavara. Postupak je vrlo |
|||
raznovrstan i može se obaviti s relativno jeftinom opremom, tako da se koristi |
|||
u radionicama i na otvorenim gradilištima. Zavarivač može postati dovoljno |
|||
iskusan i sa skromnijom obukom, a vješt majstor postaje sa iskustvom. Vrijeme |
|||
zavarivanja je relativno sporo, budući da se elektrode moraju često |
|||
zamjenjivati i troska se mora čistiti nakon svakog zavara. Taj postupak je |
|||
uglavnom ograničen na čelične proizvode, iako specijalne elektrode postoje i za |
|||
liveno željezo, nikl, aluminij, bakar i ostale metale. </span> |
|||
=== <span lang="EN-US">Postupci zavarivanja pritiskom</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Zavarivanje pritiskom je spajanje metalnih dijelova |
|||
pritiskom, bez ili uz lokalno ograničeno zagrijavanje, uglavnom bez korištenja |
|||
dodatnog materijala. U tu grupu spadaju: kovačko zavarivanje elektrootporno |
|||
zavarivanje, tačkasto elektrootporno zavarivanje, bradavičasto elektrootporno |
|||
zavarivanje, šavno elektrootporno zavarivanje, sučeono vodootporno zavarivanje, |
|||
elektrootporno zavarivanje ogorijevanjem ili iskrenjem, elektroindukcijsko |
|||
zavarivanje, eksplozijsko zavarivanje, difuzijsko zavarivanje, zavarivanje |
|||
trenjem, hladno zavarivanje pritiskom i drugo.</span> |
|||
==== <span lang="EN-US">Kovačko zavarivanje</span> ==== |
|||
<span lang="EN-US">Kovačko zavarivanje je najstarija vrsta zavarivanja |
|||
metala, kada se krajevi dva dijela koje želimo zavariti (spojiti) zagriju u |
|||
kovačkoj vatri do bijelog usijanja i ako je potrebno pospu određenim prahom |
|||
(pijeskom) za “čišćenje". Čekićanjem spoja istiskuju se s dodirnih površina |
|||
rastaljeni oksidi ili troska, te se sučeljavaju čiste metalne površine kada |
|||
počinju djelovati međuatomske sile dvaju dijelova i dolazi do čvrstog zavarenog |
|||
spoja. </span> |
|||
<span lang="EN-US">Najbolji mačevi iz čelika u srednjem vijeku bili su |
|||
rađeni iz niskougljičnog čelika, a na njihove rubove su kovački zavarivane |
|||
(udarcima čekića u toplom stanju) oštrice (trake) od visokougljičnog čelika |
|||
(1,0 – 2,1% C), koje su uz određenu termičku obradu davale tvrde, čvrste i |
|||
oštre bridove. Mačevi, vrhovi strijela i koplja, bodeži i drugo oružje kod |
|||
kojih su primjenjivali kovačko zavarivanje bili su poznati u Grčkoj, Franačkoj |
|||
državi, Kini, Japanu, Indoneziji, te u Siriji. Poznata je tehnika spajanja |
|||
traka iz različitih vrsta željeznih materijala kovanjem kao |
|||
"damasciranje" (od Damask - Sirija), a u cilju postizanja posebnih |
|||
dobrih svojstava za mačeve i puške. I za današnji stadij razvoja tehnike ova |
|||
tehnologija izrade dijelova iz kompozitnih materijala kovačkim zavarivanjem je |
|||
interesantna. </span> |
|||
==== <span lang="EN-US">Eletrootporno zavarivanje</span> ==== |
|||
<span lang="EN-US">Elektrootporno zavarivanje (engl. Electric Resistance |
|||
Welding – ERW) je način zavarivanja električnom energijom gdje se uvijek |
|||
koristi pritisak i toplota, koja nastaje zbog velikog električnog otpora na |
|||
mjestu dodira zavarivanih dijelova. To je tzv. Jouleova toplota, za koju |
|||
vrijedi:</span> |
|||
<span lang="EN-US">gdje je:</span> |
|||
<span lang="EN-US">I – jačina električne struje zavarivanja,<br> |
|||
R – električni otpor na mjestu dodira zavarivanih dijelova,<br> |
|||
t – trajanje zavarivanja.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Koristi se uglavnom izmjenična struja niskog napona, vrlo |
|||
velike jakosti i kratkog trajanja. Samo pri sučeljnom elektrootpornom |
|||
zavarivanju dolazi do zavara u čvrstom stanju, bez rastaljivanja, dok pri svim |
|||
drugim načinima elektrootpornog zavarivanja dolazi i do taljenja metala. Velika |
|||
je prednost ovog postupka da je čist, brz i bez dodatnog materijala.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Koristi se naročito u industriji vozila (automobili, |
|||
bicikli, motocikli, avioni, tračnička vozila, nuklearna i ratna tehnika), |
|||
vojnoj industriji, građevinarstvu, prehrambenoj industriji, industriji bijele |
|||
tehnike i drugo. Spajaju se tanki limovi, do najviše 6 mm. Podesan je za proces |
|||
masovne proizvodnje, uz mogućnost jednostavnog mehaniziranja i robotiziranja.</span> |
|||
== <span lang="EN-US">Vrste zavarenih spojeva</span> == |
|||
<span lang="EN-US">Priprema žljebova za zavarivanje može se izvoditi |
|||
mehaničkom obradom ili rezanjem različitim postupcima. Kod mehaničke obrade, |
|||
priprema rubova izvodi se posebnim mašinema i prikladnim alatom, npr. noževima, |
|||
diskovima, škarama i dr., koji daju traženi oblik rubova zavarivanih dijelova. |
|||
U praksi se najčešće koristi rezanje plinskim plamenom, a zastupljeni su, |
|||
također i, postupci rezanja plazmatskim lukom, laserskim snopom, te |
|||
elektrolučno rezanje ugljenom ili šupljom čeličnom elektrodom, uz dovođenje |
|||
stlačenog zraka.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Kod rezanja plinskim plamenom, primjenjuje se poseban |
|||
plamenik za rezanje i odgovarajuća mješavina plinova, najčešće kisika i |
|||
acetilena (ili butane). Samo rezanje i priprema rubova može se izvoditi ručno |
|||
ili mašinsko. </span> |
|||
=== <span lang="EN-US">Sučeoni spoj</span> === |
|||
{{Proširiti sekciju}} |
|||
=== <span lang="EN-US">Preklopni spoj</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Priprema spoja preklapanjem rubova je jednostavna i ne |
|||
zahtjeva posebice tačno podešavanje dijelova koji se spajaju.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Preklopni spoj zavaren s obje strane može biti podvrgnut |
|||
znatno većim opterećenjima od spoja zavarenog samo s jedne strane.</span> |
|||
=== <span lang="EN-US">Ugaoni spoj</span> === |
|||
==== <span lang="EN-US">Križni spoj</span> ==== |
|||
<span lang="EN-US">Poseban oblik ugaonog spoja predstavlja križni spoj, koji |
|||
ima sve elemente zajedničke s jednostavnim ugaonim spojem, a osnovna mu je |
|||
značajka da ima jedan kontinuirani element, dok se drugi prekida i nastavlja s |
|||
druge strane spoja. Križni spoj najčešće se koristi kod većih metalnih |
|||
konstrukcija, npr. brodova i raznih uglastih konstrukcija s unutrašnjim |
|||
uzdužnim i poprečnim elementima.</span> |
|||
==== <span lang="EN-US">Ugaoni rubni spoj</span> ==== |
|||
<span lang="EN-US">Ugaoni rubni spojevi nalaze svoju primjenu, najčešće, u |
|||
sklopovima pojedinih mašinskih dijelova, kućišta, ugaoijastih konstrukcija, i |
|||
slično.</span> |
|||
==== <span lang="EN-US">Prirubni spoj</span> ==== |
|||
<span lang="EN-US">Prirubni spojevi prvenstveno se koriste za tanke limove, |
|||
do najviše 4 mm debljine, te za manje opterećene spojeve.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Kod takvog se rješenja spajanja, posebnim prirubljivanjem |
|||
limova dobiva ukupna širina polja za polaganje zavara jednaka dvostrukoj |
|||
debljini spajanih dijelova, a to predstavlja znatno olakšanje zavarivaču pri |
|||
vođenju izvora toplote i kontroliranju taline.</span> |
|||
== <span lang="EN-US">Kvalitet zavarivanja</span> == |
|||
=== <span lang="EN-US">Zona uticaja toplote</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Zona uticaja toplote je dio osnovnog materijala, koji se |
|||
nalazi neposredno uz rastopljenu zonu, a gdje dolazi do promjene kristalne |
|||
strukture i mehaničkih svojstava zbog toplote unesene zavarivanjem. Izrazite |
|||
promjene strukture za nelegirani čelik su iznad 723 ºC, pogotovo ako nisu |
|||
dovoljno sporo hlađene. Za poboljšane čelike, koji se kale i popuštaju pri |
|||
relativno niskim temperaturama, bilo kakvo grijanje iznad otprilike 300 ºC, |
|||
uzrokovati će bitne promjene svojstava. Zona uticaja toplote ovisi o unosu toplote |
|||
i obično je 2 do 8 mm.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Količina unesene toplote igra vrlo važnu ulogu u |
|||
zavarivanju, pa recimo plinsko zavarivanje kisikom i acetilenom je vrlo |
|||
nepovoljno, jer se previše unosi toplote, dok lasersko zavarivanje unosi vrlo |
|||
malu količinu toplote. Stepen iskorištenja ovisi o vrsti postupka, pa je za |
|||
elektrolučno zavarivanje sa obloženom elektrodom (engl. SMAW) 0,75, za MIG |
|||
zavarivanje (engl. GMAW) 0,9, a za TIG postupak 0,8. </span> |
|||
=== <span lang="EN-US">Zavarljivost</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Zavarljivost je jedan ključni pojam u zavarivačkoj |
|||
tehnologiji, a odnosi se kako na osnovni i dodatni materijal, tako i na |
|||
zavarivani proizvod ili strukturu, parametre, režim i postupak zavarivanja. To |
|||
je, zapravo, jedno vrlo složeno svojstvo i nije ga jednostavno tačno odrediti. |
|||
Zavarljivost je sposobnost materijala, da se pri određenim povoljnim uslovima |
|||
zavarivanja ostvari kontinuirani zavareni spoj, koji će svojstvima udovoljiti |
|||
predviđenim uslovima i vijeku primjene. Na zavarljivost metala utiču: hemijski |
|||
sastav (poglavito udio legirnih elemenata i mogućih nečistoća), dimenzije |
|||
dijelova koji se zavaruju, vrsta dodatnog materijala, priprema spoja za |
|||
zavarivanje, i drugo.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Pojednostavljeno, može se uzeti da je zavarljivost |
|||
svojstvo zavarivanog metala koje pokazuje da se određenim postupkom zavarivanja |
|||
može ostvariti homogeni spoj, koji će udovoljiti predvidenim uslovima i vijeku |
|||
uporabe zavarenog proizvoda ili strukture. Nema opće zavarljivosti nekog |
|||
metala. Ona se mora utvrditi za svaki pojedini postupak zavarivanja, dodatni |
|||
materijal, vrstu spoja, predviđenu namjenu proizvoda ili strukture, odnosno za |
|||
svaki slučaj zavarivanja posebice.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Homogenost se zavarenog |
|||
spoja može narušiti, prije svega, pojavom pukotina, nemetalnih uključaka i |
|||
poroznosti, pa se zavarljivost metala često ocjenjuje na temelju sklonosti |
|||
pojavi pukotina. Zahtjevi za dobro zavarljive čelike su: zadovoljavajuća |
|||
žilavost osnovnog metala; hemijski sastav mora biti takav da nakon hlađenja ne |
|||
dolazi do porasta krhkosti; što manje ugljika jer ugljik utiče na porast |
|||
zakaljivosti, tvrdoće i krhkosti; samo čelici dobiveni u zatvorenim pećima |
|||
(Siemens-Martinov postupak).</span> |
|||
=== <span lang="EN-US">Greške u zavarenim spojevima</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Greške u zavarenim spojevima koje nastaju u izradi mogu |
|||
se podijeliti s obzirom na:</span> |
|||
<span lang="EN-US">• |
|||
Uzrok |
|||
nastajanja grešake: konstrukcijske greške, metalurške greške i tehnološke |
|||
greške;</span> |
|||
<span lang="EN-US">• |
|||
Vrstu |
|||
grešake: plinski uključci, uključci u čvrstom stanju, naljepljivanje, |
|||
nedostatak provara, pukotine i greške oblika i dimenzija;</span> |
|||
<span lang="EN-US">• |
|||
Greške |
|||
položaja: unutrašnje greške, površinske i podpovršinske greške i greške po |
|||
cijelom presjeku;</span> |
|||
<span lang="EN-US">• |
|||
Greške |
|||
po obliku: kompaktne greške, izdužene greške, oštre greške (jako izraženo |
|||
zarezno djelovanja), zaobljene greške (manje izraženo zarezno djelovanje), |
|||
ravninske greške (može se zanemariti treća dimenzija greške) i prostorne greške |
|||
(uzimaju se u obzir sve tri dimenzije greške);</span> |
|||
<span lang="EN-US">• |
|||
Greške |
|||
po veličini: male greške, greške srednje veličine i velike greške;</span> |
|||
<span lang="EN-US">• |
|||
Greške |
|||
po brojnosti: pojedinačne greške, učestale greške i gnijezdo grešaka.</span> |
|||
== <span lang="EN-US">Oprema za zavarivanje</span> == |
|||
=== <span lang="EN-US">Izvor struje za zavarivanje</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Izvor struje za zavarivanje ili napajanje za zavarivanje |
|||
su takvi uređaji koji daju na mjestu zavarivanja električnu struju sa |
|||
karakteristikama pogodnim za zavarivanje. Najčešće se koristi napajanje sa |
|||
konstantnom jačinom struje i drugi tip, napajanje sa konstantnim naponom. Kod |
|||
elektrolučnog zavarivanja, dužina električnog luka je u direktnoj vezi sa |
|||
naponom, dok je sa jačinom struje direktno povezan unos toplote na zavarenom |
|||
spoju. Napajanje sa konstantnom jačinom struje se često koristi za ručne |
|||
postupke zavarivanja, kao što je TIG postupak i elektrolučno zavarivanje sa |
|||
obloženom elektrodom. To je važno, jer je vrlo teško održavati elektrodu mirno, |
|||
a time se razmak i napon mijenjaju. Napajanje sa konstantnim naponom se češće |
|||
koristi za automatske postupke, kao što je elektrolučno zavarivanje taljivom |
|||
žicom u zaštiti aktivnog ili inertnog plinom (MIG ili MAG). Kod tih procesa |
|||
dužina električnog luka se održava konstantnim, mijenjajući jačinu struje po |
|||
potrebi. Na primjer, ako je žica i osnovni materijal preblizu, pojača se jačina |
|||
struje, pa se dio žice istopi, i time vraća prvobitni razmak.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Vrsta električne struje kod elektrolučnog zavarivanja |
|||
isto igra vrlo važnu ulogu. Procesi sa potrošnim elektrodama, kao što je |
|||
elektrolučno zavarivanje sa obloženom elektrodom, uglavnom koristi istosmjernu |
|||
struju, ali elektroda može biti pozitivno ili negativno nabijena. Kod |
|||
zavarivanja, pozitivno nabijena anoda će imati veću koncentraciju zagrijavanja |
|||
i zavar će biti dublji. Ako je elektroda pozitivno nabijena, onda će to |
|||
rezultirati u plićem zavaru.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Postupci sa stalnim elektrodama, kao što je TIG postupak, |
|||
može koristiti istosmjernu ili izmjeničnu struju. Kod istosmjerne struje, zavar |
|||
će biti dublji ili plići, ovisno ako je elektroda pozitivna ili negativna. Izmjenična |
|||
struja će stvoriti srednje dubok zavar. Nedostatak izmjenične struje da se |
|||
električni luk mora stalno ponovo paliti, kada jačina struje bude nula, u |
|||
svakom ciklusu, riješen je sa specijalnim uređajima koji stvaraju kvadratni |
|||
val, umjesto normalnog sinusnog vala.</span> |
|||
=== <span lang="EN-US">Elektrode za zavarivanje</span> === |
|||
<span lang="EN-US">Elektrode za zavarivanje mogu biti gole (ugljeni ili |
|||
metalni štap, žica ili traka), obložene (metalna jezgra, a obloga mineralni |
|||
materijal) ili punjene (mineralna jezgra i metalna obloga) ili nekih drugih |
|||
oblika.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Dodatni materijali i elektrode za elektrolučno |
|||
zavarivanje (i druge načine zavarivanja) su standardizirani za pojedine načine |
|||
zavarivanja i prema vrsti osnovnog materijala.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Priprema, odnosno oblici |
|||
dodirnih površina koje se zavaruju (zavareni spoj) i njihovih rubova, je |
|||
standardizirana za pojedine načine zavarivanja i prema vrsti osnovnog |
|||
materijala.</span> |
|||
== <span lang="EN-US">Neuobičajeni uslovi</span> == |
|||
<span lang="EN-US">Osim u radionicama, zavarivanje se može izvesti i pod |
|||
vodom i u vakuumu (svemir).</span> |
|||
<span lang="EN-US">Na otvorenim prostorima gradilišta, najviše se koristi ručno |
|||
elektrolučno zavarivanje, jer se procesi sa zaštitnim plinom ne mogu |
|||
primijeniti, zbog nepredvidljivih atmosferskih uticaja.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Prvo zavarivanje u svemiru izveli su 1969. sovjetski |
|||
astronauti, koji su testirali elektrolučno zavarivanje obloženom elektrodom, |
|||
zavarivanje plazmom i zavarivanje sa elektronskim mlazom.</span> |
|||
== <span lang="EN-US">Zaštita na radu pri zavarivanju</span> == |
|||
<span lang="EN-US">Zavarivanje bez odgovarajućih mjera zaštite, može biti |
|||
opasno i nezdravo. Danas se s novim tehnologijama i odgovarajućom zaštitom, taj |
|||
rizik dosta smanjio. Da bi se smanjio uticaj plamena i električnog luka, |
|||
zavarivači moraju nositi zaštitnu odjeću i opremu, kao što su maske, rukavice, |
|||
zaštitna odjeća.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Zbog visokog intenziteta ultraljubičastog i infracrvenog |
|||
zračenja, i mogućeg oštećenja očiju (upala rožnice i opekotine na mrežnici |
|||
oka), maske i naočale trebaju biti opremljeni sa specijalnim staklima. Često se |
|||
i mjesta zavarivanja trebaju prekriti sa zaštitnim zavjesama i pregradama, |
|||
posebno od polivinil hlorida, da se zaštite ostali radnici koji ne zavaruju.</span> |
|||
<span lang="EN-US">Mjesta zavarivanja sadrže značajnu količinu metalnih |
|||
čestica promjera nekoliko μm, i što su čestice manje, to su opasnije za |
|||
zdravlje (male čestice mogu proći kroz krvno-moždanu pregradu). Uz to dolazi do |
|||
stvaranja i ozona.</span> |
|||
'''Zavarivanje''' Spajanje dva ili više dijelova u jednu cjelinu, topljenjem, ili pritiskom, ili kombinirano, sa ili bez dodatnog materijala. |
|||
<span lang="EN-US">Posebno su opasne pare koje sadrže kadmij. Kod Cr-Ni |
|||
čelika, posebno je opasna visoka koncentracija šesterovalentnog kroma Cr (VI), |
|||
koji je kancerogena tvar. Kod MAG postupka prisutna je velika količina |
|||
ugljičnog monoksida CO i ugljičnog dioksida CO2. Kod rada sa pocinčanim |
|||
materijalima, potreban je oprez zbog zagađenja sa cinkovim oksidom ZnO.</span> |
|||
'''Navarivanje''' Nanošenje dodatnog materijala po površini, topljenjem, radi povećanja volumena, ili radi zaštite od korozije i habanja |
|||
<span lang="EN-US">Manganske pare, čak i u manjim koncentracijama (<0.2 |
|||
mg/m<sup>3</sup>), mogu dovesti do neuroloških problema i oštećenja pluća, |
|||
jetre, bubrega i centralnog nervnog sistema.</span> |
|||
'''Žlijeb''' Prostor između dijelova pripremljenih za zavarivanje |
|||
<span lang="EN-US">Zbog toga se preporučuje vrlo dobra ventilacija radnog |
|||
mjesta, a u težim situacijama i aparati za disanje. Bitno je dobro se zaštititi |
|||
i od električnog udara, koji nastaje zbog loše izolacije, skučenog vlažnog |
|||
prostora, visokonaponskih uređaja. </span> |
|||
'''Zavar''' Očvrsnuti rastopljeni materijal nastao topljenjem osnovnog i dodatnog materijala u jednom prolazu |
|||
== <span lang="EN-US">Cijena i trendovi</span> == |
|||
<span lang="EN-US">Kao industrijski proces, cijena koštanja zavarivanja je |
|||
bitna za odluku o proizvodnom procesu. Na konačnu cijenu koštanja, dosta bitnih |
|||
čimbenika utiče, kao cijena opreme, cijena rada, materijala, energije.</span> |
|||
== Zavarljivost == |
|||
<span lang="EN-US">Cijena opreme je dosta različita od ručnog elektrolučnog |
|||
Zavarljivost je sposobnost metala da se može spajati zavarivanjem; |
|||
zavarivanja koje je najjeftinije, do laserskog zavarivanja i zavarivanja |
|||
* Operativna zavarljivost – mogućnost ostvarenja materijalnog kontinuiteta, |
|||
elektronskim mlazom, koje su najskuplji procesi.</span> |
|||
* Metalurška zavarljivost – dobijanje šava zahtijevanog kvaliteta, |
|||
* Konstruktivna zavarljivost – sposobnost šava da se pod opterećenjem ponaša kao osnovni materijal, |
|||
<span lang="EN-US">Automatizacija i robotizacija zavarivanja će se |
|||
primijeniti samo kod najproduktivnije proizvodnje.</span> |
|||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
* http://www.weldinghistory.org/whistoryfolder/welding/wh_1900-1950.html |
* http://www.weldinghistory.org/whistoryfolder/welding/wh_1900-1950.html |
Verzija na dan 15 juni 2014 u 10:20
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Zavarivanje je spajanje dva ili više istorodnih metala topljenjem, sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogen zavareni spoj (zavareni spoj bez grešaka sa zahtjevanim mehaničkim i ostalim svojstvima).
Zavarivanje Spajanje dva ili više dijelova u jednu cjelinu, topljenjem, ili pritiskom, ili kombinirano, sa ili bez dodatnog materijala.
Navarivanje Nanošenje dodatnog materijala po površini, topljenjem, radi povećanja volumena, ili radi zaštite od korozije i habanja
Žlijeb Prostor između dijelova pripremljenih za zavarivanje
Zavar Očvrsnuti rastopljeni materijal nastao topljenjem osnovnog i dodatnog materijala u jednom prolazu
Zavarljivost
Zavarljivost je sposobnost metala da se može spajati zavarivanjem;
- Operativna zavarljivost – mogućnost ostvarenja materijalnog kontinuiteta,
- Metalurška zavarljivost – dobijanje šava zahtijevanog kvaliteta,
- Konstruktivna zavarljivost – sposobnost šava da se pod opterećenjem ponaša kao osnovni materijal,
Vanjski linkovi
- http://www.weldinghistory.org/whistoryfolder/welding/wh_1900-1950.html
- http://www.msm.cam.ac.uk/phase-trans/2005/Amir/bond.html
- http://www.dmoz.org/Science/Technology/Welding/
Commons ima datoteke na temu: Zavarivanje |