Razlika između verzija stranice "Komunizam"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot: Interwiki za izabrane članke za arz:شيوعيه; kozmetičke promjene |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Komunizam''' je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je [[Ateizam|ateistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]]. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva. |
|||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda [[Religija|religiju]] kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su [[feudalizam]] i [[Robovlasništvo|robovlasničko društvo]]. |
|||
⚫ | |||
<ref> http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Communism </ref> |
|||
== Korijeni == |
|||
⚫ | Komunizam od latinskog communis („zajednički", „opći", „javni") je društveno uređenje u kojem se sve stvari smatraju zajedničkim. Prema [[Aristotel]]u, ideju komunizma su prvi zastupali [[Faleja iz Halkedona]] i [[Hipodam iz Mileta]]. Prvi sistematski izraz komunizma, međutim, nalazimo u [[Platon]]ovoj državi gdje se tvrdi da komunizam treba da odlikuje barem vladajuću klasu, a prema jednoj interpretaciji mjesta na kojem Platon raspravlja o začecima društva, on bi trebalo da karakterizira i čitavo društvo. Tokom Francuske revolucije za komunizam se zalagao [[Fransoa Babef]] (1760-1797), pa je doktrina u to vrijeme nosila ime „babefizam". Danas se termin prevashodno povezuje s djelom [[Karl Marx|Karla Marxa]], koji je komunizam smatrao konačnim stadijem društvenog razvitka, stanjem koje će se dostići nakon što se ostvari socijalizam. Prema kanonima marksističke doktrine ([[Marksizam]]), društvo počinje „primitivnim komunizmom", a završava se „odumiranjem države". Da bi se dostigao taj cilj, potrebno je proći kroz stadije revolucije i „diktature proletarijata". (domatrios) |
||
Najpoznatiji vid komunizma je [[Marksizam]]. |
Najpoznatiji vid komunizma je [[Marksizam]]. |
||
Red 7: | Red 11: | ||
[http://www.slobodnajugoslavija.org/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=3&Itemid=7 Slobodna Jugoslavija - Marksizam Komunizam] |
[http://www.slobodnajugoslavija.org/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=3&Itemid=7 Slobodna Jugoslavija - Marksizam Komunizam] |
||
== Reference == |
|||
<references> |
|||
</references> |
|||
{{stub-polit}} |
{{stub-polit}} |
Verzija na dan 29 juni 2014 u 17:41
Komunizam je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je ateistički i materijalistički. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva. Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda religiju kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u kapitalizmu i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su feudalizam i robovlasničko društvo. [1]
Korijeni
Komunizam od latinskog communis („zajednički", „opći", „javni") je društveno uređenje u kojem se sve stvari smatraju zajedničkim. Prema Aristotelu, ideju komunizma su prvi zastupali Faleja iz Halkedona i Hipodam iz Mileta. Prvi sistematski izraz komunizma, međutim, nalazimo u Platonovoj državi gdje se tvrdi da komunizam treba da odlikuje barem vladajuću klasu, a prema jednoj interpretaciji mjesta na kojem Platon raspravlja o začecima društva, on bi trebalo da karakterizira i čitavo društvo. Tokom Francuske revolucije za komunizam se zalagao Fransoa Babef (1760-1797), pa je doktrina u to vrijeme nosila ime „babefizam". Danas se termin prevashodno povezuje s djelom Karla Marxa, koji je komunizam smatrao konačnim stadijem društvenog razvitka, stanjem koje će se dostići nakon što se ostvari socijalizam. Prema kanonima marksističke doktrine (Marksizam), društvo počinje „primitivnim komunizmom", a završava se „odumiranjem države". Da bi se dostigao taj cilj, potrebno je proći kroz stadije revolucije i „diktature proletarijata". (domatrios)
Najpoznatiji vid komunizma je Marksizam.
Vanjski linkovi
Slobodna Jugoslavija - Marksizam Komunizam
Reference
Nedovršeni članak Komunizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: Komunizam |