Razlika između verzija stranice "Vodikova bomba"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
čiste bombe
Odbijene posljednje 2 izmjene teksta korisnika 78.0.182.3 i vraćeno na izmjenu 2818839 korisnika C3r4: Nije na bosanskom!
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Nagasakibomb.jpg|mini|desno|200px|Oblak u obliku gljive prilikom eksplozije atomske bombe u Nagasakiju, Japan, 1945]]
[[Datoteka:Nagasakibomb.jpg|mini|desno|200px|Oblak u obliku gljive prilikom eksplozije atomske bombe u Nagasakiju, Japan, 1945]]
'''Vodikova''' ili '''hidrogenska bomba''' je termonuklearno oružje čija eksplozivna snaga počiva na energiji koja se oslobađa kemijskim postupcima pojedinih lakih [[atom]]skih jezgri, kao što su [[izotop]]i [[Vodik|vodika]] i [[Litij|litija]]. Naziv "termonuklearno" dolazi od toga da je za fuziju lakih jezgri potrebna veoma visoka temperatura.
'''Vodikova''' ili '''hidrogenska bomba''' je termonuklearno oružje čija eksplozivna snaga počiva na energiji koja se oslobađa fuzijom nekih lahkih [[atom]]skih jezgara, kao što su [[izotop]]i [[Vodik|vodika]] i [[Litij|litija]]. Naziv "termonuklearno" dolazi od toga da je za fuziju lahkih jezgra potrebna veoma visoka temperatura.


[[31. januar|31. siječnj]]a [[1950]]. godine je američki predsjednik [[Harry Truman]] naredio je američkoj komisiji konstruiranje termonuklearne bombe, koja se često naziva '''H-bombom'''. Dana [[1. novembar|1. studenoga]] 1952. [[Sjedinjene Američke Države]] su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. 1. travnja [[1954]]. godine Amerikanci su kod otoka Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila jednaka eksploziji 15 milijuna tona eksploziva trinitrotoluena ([[TNT]]), dok je snaga obične atomske bombe jednaka snazi koju razvija od 10 do 50 tisuća tona TNT-a.
[[31. januar]]a [[1950]]. godine je američki predsjednik [[Harry Truman]] naredio američkoj komisiji da konstruira termonuklearnu bombu, koja se često naziva '''H-bombom'''. Dana [[1. novembar|1. novembra]] 1952. [[Sjedinjene Američke Države]] su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. Prvog marta [[1954]]. Amerikanci su kod ostrva Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila ekvivalentna 15 miliona tona eksploziva trinitrotoluena ([[TNT]]), dok je snaga obične atomske bombe ravna snazi koju razvija 10 50 hiljada tona TNT-a.


Poznato je da [[nuklearno oružje]] uz razarajuće ima i toplinsko djelovanje, te početno (trenutno) i zaostalo ili naknadno nuklearno zraženje. Najveći dio radioaktivnosti uzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi od same bombe. Kako su učinci fuzije lakih atomskih jezgri uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivni učinak djelovanje termonuklearne bombe je gotovo nikakav. Iz toga razloga se ovakve bombe nazivaju i "čistim" bombama.
Poznato je da [[nuklearno oružje]] pored razornog uključuje i toplinsko djelovanje, te početno (momentalno) i zaostalo ili naknadno (reziduelno) nuklearno zraženje. Najveći dio radioaktivnosti prouzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi iz same bombe. Budući da su produkti fuzije lahkih atomskih jezgara uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivno bi djelovanje termonuklearne bombe trebalo biti uglavnom slabo. Zbog toga se takve bombe nazivaju i "čistim" bombama.


== Tko posjeduje nuklearno naoružanje ==
== Ko posjeduje nuklearno naoružanje ==


Otkako postoji nuklearno oružje, ova vrsta bombi je aktivirana više od 2.000 puta, uglavnom od strane sedam država: Sjedinjenih Američkih Država, [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]] (Rusije), [[Francuska|Francuske]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a. Ove zemlje su zvanične nuklearne sile (s Rusijom koja je naslijedila nuklearni arsenal nakon razdruživanja zemalja SSSR-a).
Otkako postoji nuklearno oružje, ova vrsta bombi je detonirana preko 2.000 puta, uglavnom od strane sedam država: Sjedinjenih Američkih Država, [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]], [[Francuska|Francuske]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a. Ove zemlje su zvanične nuklearne sile (sa Rusijom koja je naslijedila nuklearni arsenal nakon sovjetskog kolapsa).


Još nekoliko drugih zemalja najvjerojatnije posjeduje ovakvu vrstu oružja, ali to nisu javno izjavile ili njihovo posjedovanje nije službeno potvrđeno. Naprimjer, [[Izrael]] ima moderne nuklearne sustave, kao i napredan nuklearni program. [[Sjeverna Koreja]] posjeduje nuklearne mogućnosti te ubrzano razvija svoj nuklearni potencijal. [[Ukrajina]] vjerojatno posjeduje stare nuklearne zalihe iz sovjetskog doba, a [[Iran|za Iran]] se ne znaju nuklearne mogućnosti).
Nekoliko drugih zemalja vjerovatno posjeduje nuklearno oružje, ali to nisu javno izjavile ili njihovo posjedovanje nije službeno verificirano. Naprimjer, [[Izrael]] ima moderne nuklearne noseće sisteme, kao i ekstenzivan nuklearni program. [[Sjeverna Koreja]] je nedavno izjavila da posjeduje nuklearne mogućnosti (iako je također izjavila da će obustaviti sve svoje nuklearne programe). [[Ukrajina]] vjerovatno posjeduje stare nuklearne zalihe iz sovjetske ere, a [[Iran]] pokušava razviti svoje nuklearne mogućnosti).


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==

Verzija na dan 24 septembar 2017 u 19:25

Oblak u obliku gljive prilikom eksplozije atomske bombe u Nagasakiju, Japan, 1945

Vodikova ili hidrogenska bomba je termonuklearno oružje čija eksplozivna snaga počiva na energiji koja se oslobađa fuzijom nekih lahkih atomskih jezgara, kao što su izotopi vodika i litija. Naziv "termonuklearno" dolazi od toga da je za fuziju lahkih jezgra potrebna veoma visoka temperatura.

31. januara 1950. godine je američki predsjednik Harry Truman naredio američkoj komisiji da konstruira termonuklearnu bombu, koja se često naziva H-bombom. Dana 1. novembra 1952. Sjedinjene Američke Države su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. Prvog marta 1954. Amerikanci su kod ostrva Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila ekvivalentna 15 miliona tona eksploziva trinitrotoluena (TNT), dok je snaga obične atomske bombe ravna snazi koju razvija 10 – 50 hiljada tona TNT-a.

Poznato je da nuklearno oružje pored razornog uključuje i toplinsko djelovanje, te početno (momentalno) i zaostalo ili naknadno (reziduelno) nuklearno zraženje. Najveći dio radioaktivnosti prouzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi iz same bombe. Budući da su produkti fuzije lahkih atomskih jezgara uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivno bi djelovanje termonuklearne bombe trebalo biti uglavnom slabo. Zbog toga se takve bombe nazivaju i "čistim" bombama.

Ko posjeduje nuklearno naoružanje

Otkako postoji nuklearno oružje, ova vrsta bombi je detonirana preko 2.000 puta, uglavnom od strane sedam država: Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza, Francuske, Velike Britanije, Kine, Indije i Pakistana. Ove zemlje su zvanične nuklearne sile (sa Rusijom koja je naslijedila nuklearni arsenal nakon sovjetskog kolapsa).

Nekoliko drugih zemalja vjerovatno posjeduje nuklearno oružje, ali to nisu javno izjavile ili njihovo posjedovanje nije službeno verificirano. Naprimjer, Izrael ima moderne nuklearne noseće sisteme, kao i ekstenzivan nuklearni program. Sjeverna Koreja je nedavno izjavila da posjeduje nuklearne mogućnosti (iako je također izjavila da će obustaviti sve svoje nuklearne programe). Ukrajina vjerovatno posjeduje stare nuklearne zalihe iz sovjetske ere, a Iran pokušava razviti svoje nuklearne mogućnosti).

Vanjski linkovi