Izotop

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Izotopi su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona, a različit broj neutrona,imaju ista hemijska ali različita fizička svojstva. Oni stoje na istom mjestu (grčki. ισο [izo] – isti, τόπος [top] – mjesto) u periodnom sistemu elemenata, ali na različitim mjestima na karti nukleotida. Izotopi nekog hemijskog elementa imaju isti atomski broj, a različit maseni broj.

Pojam izotop je prvi upotrijebio Frederick Soddy, engleski naučnik, koji je za svoj rad i istraživanje u oblasti izotopa i radioaktivnih elemenata dobio Nobelovu nagradu za hemiju 1921. godine.

U pravilu, svaki prirodni element ima jedan ili više stabilnih izotopa, dok su mu ostali radioaktivni, a samim tim i nestabilni, te se prije ili kasnije raspadaju. Također, postoje hemijski elementi kod kojih su svi izotopi nestabilni, poput uranijuma, plutonijuma i drugih elemenata.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Izotop koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.