Razlika između verzija stranice "Stećci u Banovići Selu"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 109.175.39.30 i vraćeno na izmjenu 2850216 korisnika 2A02:27B0:4A00:FDD0:A4BA:2C8F:127C:C571: pravilni naziv općine su "Banovići" |
No edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Stećci u Banovići Selu''' |
'''Stećci u Banovići Selu''' nalaze se općini [[Banovići]], [[Bosna i Hercegovina]]. Stećci su [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2574 |title= Stećci u Banovići selu |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 12. 2016}}</ref> Nacionalni spomenik čine dva stećka. |
||
== Lokacija == |
== Lokacija == |
||
U Banovići Selu, 7 km zapadno od grada, uz savremeno muslimansko groblje i spomenik palim borcima iz II svjetskog rata, nalaze se dva nadgrobna spomenika iz srednjeg vijeka. Po jednom od njih, stećku Božićka Banovića, grad je dobio ime. Na ovu lokaciju stećci su preneseni sa svoga izvornog mjesta radi eksploatacije Rudnika mrkog uglja Banovići. [[Stećci]] stoje na krajnjem zapadnom dijelu uzvišenja. |
U [[Banovići Selo|Banovići Selu]], 7 km zapadno od grada, uz savremeno muslimansko groblje i spomenik palim borcima iz [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]], nalaze se dva nadgrobna spomenika iz [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjeg vijeka]]. Po jednom od njih, stećku Božićka Banovića, grad je dobio ime. Na ovu lokaciju stećci su preneseni sa svoga izvornog mjesta radi eksploatacije [[Rudnika mrkog uglja Banovići|Rudnika mrkog uglja Banovići]]. [[Stećak|Stećci]] stoje na krajnjem zapadnom dijelu uzvišenja. |
||
[[Usora (oblast)|Usora]] i [[Soli (oblast)|Soli]] se spominju u titulama [[Spisak bosanskih banova|bosanskih vladara]] sve do propasti [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|bosanske države]]. Župa Dramešin(a), koja je pripadala oblasti Soli, spominje se u natpisu na stećku Božićka Banovića, u Banovići Selu. [[Stećak]] se okvirno može datirati u drugu polovinu 14. stoljeća. |
[[Usora (oblast)|Usora]] i [[Soli (oblast)|Soli]] se spominju u titulama [[Spisak bosanskih banova|bosanskih vladara]] sve do propasti [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|bosanske države]]. Župa Dramešin(a), koja je pripadala oblasti Soli, spominje se u natpisu na stećku Božićka Banovića, u Banovići Selu. [[Stećak]] se okvirno može datirati u drugu polovinu 14. stoljeća. |
||
| Red 8: | Red 8: | ||
== Opis == |
== Opis == |
||
Stećak Božićka Banovića je po obliku sljemenjak sa postoljem. Dimenzije postolja su 2,20 x 1,00 x 0,20 m, a sljemenjaka 1,81 x 0,75 x 0,67 m. Kvalitetno je obrađen. Orijentiran je u smjeru zapad – istok. Ukrašen je i ima natpis. Ukrasni motivi su tordirana vrpca na rubovima i dvostruka spirala sa rozetom na istočnoj čeonoj strani. Na bočnoj strani je natpis u pet redova, na [[Bosančica|bosanskoj ćirilici]]. Transkripcija u cjelosti glasi: |
Stećak Božićka Banovića je po obliku [[Oblici stećaka|sljemenjak]] sa postoljem<ref name="BEŠLAGIĆ1">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka |title=Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |work=Svjetlost, Sarajevo, 2004 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>. Dimenzije postolja su 2,20 x 1,00 x 0,20 m, a sljemenjaka 1,81 x 0,75 x 0,67 m. Kvalitetno je obrađen. Orijentiran je u smjeru zapad – istok. Ukrašen je i ima natpis. Ukrasni motivi su tordirana vrpca na rubovima i dvostruka spirala sa rozetom na istočnoj čeonoj strani. Na bočnoj strani je natpis u pet redova, na [[Bosančica|bosanskoj ćirilici]]. Transkripcija u cjelosti glasi: |
||
''Ovdje leži Božićko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji i na Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom.'' |
''Ovdje leži Božićko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji i na Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom.''<ref name="Vego">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> |
||
Natpis je dobro očuvan i čitljiv. Ovo je zasada najstariji, [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] izvor u kome se spominje župa Dramešina. |
Natpis je dobro očuvan i čitljiv.<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Ovo je zasada najstariji, [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] izvor u kome se spominje [[Dramešina (župa)|župa Dramešina]]. |
||
Drugi stećak je takođe sljemenjak sa postoljem. Ukrasni motivi su isti – tordirana vrpca na rubovima i dvostruke spirale sa rozetom na obje čeone strane. Na bočnim stranama nema nikakvih ukrasa. Sjeverna strana stećka je oštećena. |
Drugi stećak je takođe sljemenjak sa postoljem. Ukrasni motivi su isti – tordirana vrpca na rubovima i dvostruke spirale sa rozetom na obje čeone strane.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Na bočnim stranama nema nikakvih ukrasa. Sjeverna strana stećka je oštećena.<ref name="Bešlagić2">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> |
||
== Literatura == |
|||
* [[Šefik Bešlagić]], Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST |
|||
* Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |
|||
* [[Marko Vego]], Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. |
|||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{Refspisak}} |
{{Refspisak|2}} |
||
{{Portal|Bosna i Hercegovina}} |
|||
[[Kategorija:Stećci u Banovićina]] |
[[Kategorija:Stećci u Banovićina]] |
||
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banovićima]] |
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banovićima]] |
||
Verzija na dan 2 maj 2021 u 12:53
Stećci u Banovići Selu nalaze se općini Banovići, Bosna i Hercegovina. Stećci su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Nacionalni spomenik čine dva stećka.
Lokacija
U Banovići Selu, 7 km zapadno od grada, uz savremeno muslimansko groblje i spomenik palim borcima iz II svjetskog rata, nalaze se dva nadgrobna spomenika iz srednjeg vijeka. Po jednom od njih, stećku Božićka Banovića, grad je dobio ime. Na ovu lokaciju stećci su preneseni sa svoga izvornog mjesta radi eksploatacije Rudnika mrkog uglja Banovići. Stećci stoje na krajnjem zapadnom dijelu uzvišenja.
Usora i Soli se spominju u titulama bosanskih vladara sve do propasti bosanske države. Župa Dramešin(a), koja je pripadala oblasti Soli, spominje se u natpisu na stećku Božićka Banovića, u Banovići Selu. Stećak se okvirno može datirati u drugu polovinu 14. stoljeća.
Opis
Stećak Božićka Banovića je po obliku sljemenjak sa postoljem[2]. Dimenzije postolja su 2,20 x 1,00 x 0,20 m, a sljemenjaka 1,81 x 0,75 x 0,67 m. Kvalitetno je obrađen. Orijentiran je u smjeru zapad – istok. Ukrašen je i ima natpis. Ukrasni motivi su tordirana vrpca na rubovima i dvostruka spirala sa rozetom na istočnoj čeonoj strani. Na bočnoj strani je natpis u pet redova, na bosanskoj ćirilici. Transkripcija u cjelosti glasi:
Ovdje leži Božićko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji i na Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom.[3]
Natpis je dobro očuvan i čitljiv.[4] Ovo je zasada najstariji, srednjovjekovni izvor u kome se spominje župa Dramešina. Drugi stećak je takođe sljemenjak sa postoljem. Ukrasni motivi su isti – tordirana vrpca na rubovima i dvostruke spirale sa rozetom na obje čeone strane.[5] Na bočnim stranama nema nikakvih ukrasa. Sjeverna strana stećka je oštećena.[6]
Reference
- ^ "Stećci u Banovići selu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka". Svjetlost, Sarajevo, 2004. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine". Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
