Razlika između verzija stranice "Epikur"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: lt:Epikūras |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Epikur''' (341-270. p.n.e.) rođen je na |
'''Epikur''' (341-270. p.n.e.) rođen je na ostrvu Samosu. Bio je [[Filozofija|filozof]] iz [[Helenističko-rimsko razdoblje|helenističko-rimskog razdoblja]]. Sa četrnaest godina se počeo baviti naukom. Nastavljač je Demokritovog učenja o atomima. Napisao je oko 300 naučnih radova a najpoznatiji su: |
||
*'''O Prirodi''' |
*'''O Prirodi''' |
||
*'''O atomima i praznom prostoru''' |
*'''O atomima i praznom prostoru''' |
Verzija na dan 20 januar 2008 u 14:29
Epikur (341-270. p.n.e.) rođen je na ostrvu Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Sa četrnaest godina se počeo baviti naukom. Nastavljač je Demokritovog učenja o atomima. Napisao je oko 300 naučnih radova a najpoznatiji su:
- O Prirodi
- O atomima i praznom prostoru
- O cilju
- O bogovima
Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
Učenje o biću
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svjesti. Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.
Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega je svijet vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Vasiona je uvijek bila takva kakva jeste i uvijek će takva biti".
Teorija spoznaje (kanonika)
Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta jer oni odražavaju objektivni svijet pa stoga čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promjene u skladu atoma.
Epikur je govorio i da lik predmeta preko čula prodire u naše misli i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".
Etika
Epikurova etika je materijalistička i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje te govori da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je prijateljstvo i znanje.
Tvrdio je da je društvo skup individua i da pravednost utvrđuju ljudi, a ona ne postoji sama od sebe.
Relevantni članci
Wikicitati imaju citate vezane za: Epikur |