Antička filozofija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Grčki filozofski sistem utemeljen je na principima racionalizma. Također, to je i filozofija subjektivnog idealizma gdje se daje primat ideji nad samom materijom. Ta filozofija je humanistička a njen koncept je utopijskog karaktera. U grčkoj filozofiji država je identičan pojam samom društvu (i ovo mišljenje će se zadržati sve do Ibn Halduna). Po Grcima država mora da postane oličenje općeg dobra, a opće dobro može da bude utemeljeno samo na univerzalnom principu pravde. Upravo je država bila jedan od predmeta istraživanja najvećih antičkih grčkih filozofa: Platona i Aristotela.

Kosmološko razdoblje[uredi | uredi izvor]

Tales (624-547. p. n. e.)
Anaksimen (558-524. p. n. e.)
Anaksimandar (610-546. p. n. e.)
Pitagora (580-500. p. n. e.)
Hipasus
Filolaj
Arhita
Ksenofan
Parmenid
Zenon
Melisus
Empedoklo
Anaksagora
Leukip
Demokrit

Antropološko razdoblje[uredi | uredi izvor]

Protagora
Gorgija
Hipija
Kritija

Helenističko-rimsko razdoblje[uredi | uredi izvor]

Kleant
Hrizip
Seneka
Epiktet
Marko Aurelije
Piron iz Elide
Sekst Empirik
Karnead

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]