Sofisti

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Grčki sofisti su ostavili značajan trag u filozofiji. Bili su vrsni govornici i originalni mislioci koji su društvene pojave gledali kroz prizmu kritike. Neki istaknuti sofisti su Protagora i Gorgija, zatim, Kritija, Hipija i drugi.

Teorija o historijskom porijeklu čovjeka[uredi | uredi izvor]

Sofisti su među prvima definisali teoriju o historijskom porijeklu čovjeka. Ta teorija se temeljila na tvrdnji da čovjek nije emanacija božanstva, odnosno, da nije postao niti je odjednom stvoren, nego da on nastaje i ima vlastitu historiju.

Društveni ugovor[uredi | uredi izvor]

Također, definisali su i teoriju prirodnog prava i društvenog ugovora. Teorija društvenog ugovora se temeljila na tome da su ljudi u preddruštvenom stanju imali apsolutnu slobodu, koja vremenom prelazi u anarhiju. Da bi se zaštitili od takvog haotičkog stanja ljudi su se odrekli dijela svoje slobode za dio zaštite; stvorili su društveni ugovor, odnosno, pravila o zajedničkom društvenom životu. Tvrdnje sofista o društvenom ugovoru su utjecali na fundamentalno djelo "Društveni ugovor" francuskog prosvijetitelja Žan Žaka Rusoa. Kod Rusoa društveni ugovor je kolektivističkog karaktera, dok su sofisti koncipirali društveni ugovor na takav način da se ne izgubi autonomija i sloboda pojedinca.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: