Razlika između verzija stranice "Gay-Lussacov zakon"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: ml:ഗേ-ലുസാക് നിയമം |
m robot Dodaje: vi:Định luật Gay-Lussac 2 |
||
Red 73: | Red 73: | ||
[[tr:Gay-Lussac yasası]] |
[[tr:Gay-Lussac yasası]] |
||
[[uk:Закон Гей-Люссака]] |
[[uk:Закон Гей-Люссака]] |
||
[[vi:Định luật Gay-Lussac 2]] |
|||
[[zh:盖-吕萨克定律]] |
[[zh:盖-吕萨克定律]] |
Verzija na dan 6 oktobar 2008 u 19:41
Gay-Lussacov zakon je jedan od dva zakona koji je dobio ime po francuskom hemičaru Joseph Louis Gay-Lussacu, a koji je u odnosu sa osobinama plinova. Ovi zakoni su poznati pod istim imenom.
Zakon kombinovanih zapremina
Gay-Lussacov zakon, poznat i po nazivom zakon kombinovanih zapremina, kaže:
- Omjer između kombinovanih zapremina plinova i produkta, ako je u plinovitom stanju, može biti izražen u malim cijelim brojevima
Gay-Lussac je otkrio ovaj zakon 1809. godine. To je igralo značajnu ulogu u razvoju moderne stehiometrije plina, jer je 1811. godine, Amedeo Avogadro iskoristio Gay-Lussacov zakon kako bi stvorio Avogadrov zakon.
Drugi zakon
U drugom zakonu, otkrivenom 1802. godine, kaže:
- Pritisak stalne količine plina pri stalnoj zapremini je diretktno proporcionalan temperaturi u kelvinima.
Matematički izraženo::
or
gdje je:
- P pritisak plina.
- T temperatura plina (u kelvinima).
- k konstanta.
Ovaj zakon je tačan jer temperatura je mjera kinetičke energije substance; kako se kinetičke energija plina povećaja, njegove čestice se brže sudarajua sa zidovima posude u kojoj se plin nalazi, tako povećavajući pritisak.
Jednostavan primjer kaže da ako povećate pomperaturu, povećat ćete i pritisak.
Za upoređivanje iste substance pod različitim uslovima, ovaj zakon se piše u formi:
Charlesov zakon je bio poznat pod nazivom Charles i Gay-Lussacov zakon, jer je Charles iskorisitio neke podatke od Gay-Lussaca kako bi formulisao svoj zakon. Međutim, posljednjih godina ovaj termin je izašao iz upotrebe pošto Gay-Lussac ima drugi, ali sa Charlesovim povezan zakon, koji je opisan u ovom članku. Forma koja povezuje Gay-Lussacov zakon, Charlesov zakon i Boyleov zakon tvori kombinovani plinski zakon. Tri plinska zakona u kombinaciji sa Avogardovim zakonom se genralizuje u zakon idealnog plina.
Također pogledajte
Reference
- Castka, Joseph F.; Metcalfe, H. Clark; Davis, Raymond E.; Williams, John E. (2002). Modern Chemistry. Holt, Rinehart and Winston. ISBN 0-03-056537-5.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- Guch, Ian (2003). The Complete Idiot's Guide to Chemistry. Alpha, Penguin Group Inc. ISBN 1-59257-101-8.
- Mascetta, Joseph A. (1998). How to Prepare for the SAT II Chemistry. Barron's. ISBN 0-7641-0331-8.