Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 5: Red 5:
|slika =Nicholas Zrinski.jpg
|slika =Nicholas Zrinski.jpg
|širina slike =230
|širina slike =230
|tekst uz sliku =Renesansni politčar, ratnik i pisac
|tekst uz sliku =Renesansni političar, ratnik i pisac
|dan rođenja =1
|dan rođenja =1
|mjesec rođenja =maj
|mjesec rođenja =maj
Red 19: Red 19:
|država za kategoriju=Mađarska
|država za kategoriju=Mađarska
}}
}}
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Ozalj]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Čakovec]], [[18. novembar]] [[1664]].
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Čakovec]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Kuršanec kod Čakovca]], [[18. novembar]] [[1664]].

Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.

Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.

Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.

Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647-48). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.

Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio na čelu [[Zrinsko-frankopanske urote]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.


Nikola Zrinski [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Uspješno je ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te je sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Također je bio mudar političar i intelektualac koji je napisao knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Nikola Zrinski je autor prvog epa na mađarskom jeziku (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647-48). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.


[[cs:Mikuláš Zrinský]]
[[cs:Mikuláš Zrinský]]

Verzija na dan 9 decembar 2008 u 16:25

Nikola

Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec kod Čakovca, 18. novembar 1664.

Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.

Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.

Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.

Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.

Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio na čelu Zrinsko-frankopanske urote. Međutim, ubrzo je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.