Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 5: | Red 5: | ||
|slika =Nicholas Zrinski.jpg |
|slika =Nicholas Zrinski.jpg |
||
|širina slike =230 |
|širina slike =230 |
||
|tekst uz sliku =Renesansni |
|tekst uz sliku =Renesansni političar, ratnik i pisac |
||
|dan rođenja =1 |
|dan rođenja =1 |
||
|mjesec rođenja =maj |
|mjesec rođenja =maj |
||
Red 19: | Red 19: | ||
|država za kategoriju=Mađarska |
|država za kategoriju=Mađarska |
||
}} |
}} |
||
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[ |
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Čakovec]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Kuršanec kod Čakovca]], [[18. novembar]] [[1664]]. |
||
Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde. |
|||
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom. |
|||
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski. |
|||
⚫ | |||
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio na čelu [[Zrinsko-frankopanske urote]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. |
|||
⚫ | |||
[[cs:Mikuláš Zrinský]] |
[[cs:Mikuláš Zrinský]] |
Verzija na dan 9 decembar 2008 u 16:25
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nikola | |
---|---|
Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec kod Čakovca, 18. novembar 1664.
Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio na čelu Zrinsko-frankopanske urote. Međutim, ubrzo je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.