Profaza (mitoza)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Profazna konfiguracija hromosoma
Iznad je začetak diobenog vretena

Profaza u mitozi označava početak M-faze. Profazu karakteriše prisustvo maksimalno izduženih hromozoma končastog izgleda, mrežoliko isprepletenih po cijelom jedru.Na svaki kraj ćelije tj. na polove, odlazi po jedan par centriola budući da je došlo do njihove duplikacije u G2 fazi interfaze.

Migracija centriola na suprotne polove ćelije odvija se na taj način što parovi centriola, koji nakon duplikacije stoje u neposrednoj blizini, intenzivno sintetišu mikrotubule koje se umeću između njih kao lučno uobličene niti. Kako polimerizacija mikrotubula napreduje ove niti se sve više izdužuju i potiskuju centriole na suprotne krajeve ćelije. Figura koja u ovom procesu nastaje naziva se mitotsko diobeno vreteno.

Krajem ove faze hromosomi postaju vidljivi, kraći, deblji i tamnije su boje, a uzdužno su podeljeni na dvije identične hromatide koje su spojene centromerom. Na svakoj centromeri dolazi do formiranja dva kinetohora, po jedan na svakoj hromatidi, smještenim na suprotnim stranama hromosoma. Kinetohor predstavlja proteinski kompleks za koji će se vezati određeni tip mikrotubula, odnosno niti diobenog vretena tzv. kinetohorne mikrotubule. Ostale mikrotubule predstavljaju polarne mikrotubule i one se protežu između suprotno postavljenih parova centriola, ali u predijelu ekvatora ne dolaze u kontakt sa hromosomima. U humanim somatskim ćelijama za jedan kinetohor se zakači u prosjeku 30 mikrotubula.[1]

Profaza mejoze je mnogo složeniji proces, koji uključuje nekoliko potfaza, u kojima se zbivaju značajne pojave u rekombiniranju genetičkog materijala.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ A. Sofradžija, Lj. Berberović, R. Hadžiselimović, (2003). "Biologija za 2. razred opće gimnazije", p. 39-41. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-581-0

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]