Rastići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Rastići, poznati kao Restići, Resti, bila je dubrovačka plemićka obitelj. Najranije su zabilježeni 1190., kada se spominju Marin i Petar Resti.[1] Bila je to stara patricijska porodica, porijeklom iz Dalmacije.U 14. vijeku bili su sastavljeni od dva ogranka.[2] U 15. vijeku bili su prisutni u Novom Brdu kao trgovci ili rudarski gospodari.

Članovi[uredi | uredi izvor]

  • Šime Slavov (oko 1305–67), na dužnosti dubrovačkoga kneza.
  • Mihoč Šimin (oko 1347 – oko 1431) bio je prokurator na bosanskom dvoru, nešto poslije istu je dužnost obnašao njegov sin Marin (oko 1390–1464), a drugi sin Luigi (oko 1400–1459/60) bio je utjecajan na dvoru srpskog despota Đurđa Brankovića.
  • U 15. vijeku istaknuo se i ogranak s nadimkom Žužletić, kojem su pripadali vitez kralja Sigismunda Luksemburškog Pasko Matkov (oko 1350–1438), i pjesnik Pasko Nikolin (oko 1448–1519). U 15. vijeku. djelovao je i Nikola Marinov (oko 1420–86), dubrovački poklisar u Istanbulu. U Velikoj zavjeri početkom 17. vijeka Rastići su odigrali ključnu ulogu, a posebno se istakao Marin Andrijin (rođen oko 1578).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rastić | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2019-05-22.
  2. ^ Mahnken 1960, str. 388.
  3. ^ "Rastić | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2019-05-22.

Izvori[uredi | uredi izvor]