Referendum o hrvatskoj samostalnosti

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Plakat referenduma o hrvatskoj samostalnosti

Referendum o hrvatskoj samostalnosti održan je 19. maja 1991. godine. Na tom su referendumu građani Republike Hrvatske odlučivali o budućnosti Hrvatske odgovarajući na dva ponuđena pitanja. Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman donio je 25. aprila 1991. godine Odluku o raspisu referenduma u Republici Hrvatskoj za dan 19. maja 1991. godine, a u vezi s pregovorima o razrješenju državne krize u SFRJ.

Referendumska pitanja[uredi | uredi izvor]

Na referendumu su građani odgovarali na sljedeća pitanja:[1]

1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?

2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?

Na oba pitanja građani su odgovarali zaokruživanjem "ZA" ili "PROTIV".

Rezultati[uredi | uredi izvor]

Na referendum je izašlo 83,56% birača. Njih 94,17% izjasnilo potvrdno na prvo pitanje. Za ostanak Republike Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, što je bila druga ponuđena opcija, glasalo je 1,2% birača.[2]

Predsjednik Republike objavio je 23. maja 1991, na temelju izvješća Republičke komisije za provedbu referenduma od 22. maja 1991, da su na referendumu građani Republike Hrvatske donijeli Odluku: "1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.".[3]

Sukladno tome, Sabor Republike Hrvatske donio je 25. juna 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u kojoj se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici sva tri vijeća, Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.[4] Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. oktobra iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Odluka o raspisu referenduma
  2. ^ "19. svibnja - Referendum o hrvatskoj samostalnosti". Arhivirano s originala, 29 Oktobar 2013. Pristupljeno 4 Novembar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  3. ^ "Odluka Predsjednika Republike". Arhivirano s originala, 18 Decembar 2008. Pristupljeno 4 Novembar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  4. ^ "Povijest hrvatskog ustavnog sudovanja". Arhivirano s originala, 7 April 2015. Pristupljeno 4 Novembar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)