Samniti

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Samniti su bili plemena koja su naseljavali Samnijum, zemlju na jugu Apenina, u Italiji. Samniti su se dugo borili protiv Rimljana za prevlast na jugu Italije tokom Samnitskih ratova:

  • Prvi samnitski rat vođen je od 343—341. godine p. n. e.,
  • Drugi samnitski rat vođen je 326—304. godine p. n. e. Godine 321. Rimljani su doživjeli težak poraz u Kaudinskom klancu.
  • Nakon Trećeg samnitskog rata (298—291. godine p. n. e.) iz koga su Rimljani izašli kao pobjednici, moć Samnita bila je slomljena i ostali su lojalni Rimu sve do ustanka u Savezničkom ratu (90—88. godine p. n. e.) koji je završen dodjelom punog građanskog prava Samnitima.

Teritorija[uredi | uredi izvor]

Na svom vrhuncu, Samniti su zauzimali prostor Apenina između današnjih regija Italije Abruzzo, Molise, Kampanija i Apulija. Precizne granice nikada nisu bila jasno određene i često se definiraju tokovima rijeka Sangro, Volturno, Biferno i Trigno.

Tokom većeg dijela svoje historije, Samniti nisu imali izlaz na more jer su ih u tome spriječavali susjedna plemena i narodi. Doduše, u jednom periodu uspjeli su izbiti na obje strane Apeninskog poluostrva. Na obali Tirenskog mora imali su svoje baze oko Pompeja.

Plemena[uredi | uredi izvor]

Samnite su sačinjavala četiri glavna plemena:

  • Pentri, u centralnom dijelu,
  • Carricini, na sjeveru,
  • Caudini, na jugozapadu i
  • Irpini na jugu.

Samniti su se uglavnom bavili uzgojem ovaca i bili su hrabri ratnici. Nerijetko su se borili kao plaćenici u drugim vojskama. Rim je vodio nekoliko ratova protiv Samnita i naposljetku, 82. godine p. n. e. rimski diktator Lucius Cornelius Sulla ih je gotovo uništio.