Sektor za geološke karte zavoda za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Sektor za geološke karte je jedan od šest sektora odnosno organizacionih jedinica u Federalnom Zavodu za geologiju čiji je osnivač Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Djelatnost[uredi | uredi izvor]

Sektoru za geološke karte priprema prednacrte, nacrte i prijedloge propisa i standarda iz oblasti izrade osnovnih geoloških, hidrogeoloških, inženejrsko-geoloških, seizmotektonskih i drugih karata. Vrši pripremu za štampanje geoloških karata iz prethodnog stava. Vrši izradu osnovnih geoloških, hidrogeoloških, inženejrsko-geoloških, seizmotektonskih, detaljnih i drugih karata. Daje prijedloge i priprema informacije za Vladu Federacije iz oblasti korištenja geoloških karata. Priprema nacrte srednjoročnih i godišnjih programa rada. Razmatra prijedloge o potrebi izrade razlilčitih geoloških karata. Vrši nadzor nad izradom geoloških karata. Prati oblast geološkog kartiranja u naučnom i stručnom smislu te unapredjuje izradu geoloških karata uvođenjem savremenih metoda. Vrši obradu, sređivanje i održavanje geoloških karata, tekstualne i grafičke dokumentacije potrebnih za njihovu izradu i vrši druge poslove iz djelokruga Sektora.

Aktuelni projekti[uredi | uredi izvor]

Projekt Geološka karta Federacije 1:10 000

Predstavlja drugu fazu sistematskih regionalnih ispitivanja geološke gradje terena Federacije BIH koja su započeta 1987 a prekinuta 1992 godine. Glavni cilj ovog programa je cjelovita ocjena geoloških potencijala prostora Federacije sa gledišta vrijednosti, perspektivnosti i načina korištenja u svim aspektima koji zavise od geoloških faktora a od značaja su za regionalno planiranje (prisustvo i perspektive u pogledu istraživanja svih mineralnih sirovina i voda, inženjerskogeološki i hidrogeološki faktori značajni za urbanizaciju, povoljnost korištenja zemljišta za odredjene svrhe sa geološkog gledišta i slično. U ispunjavaju ovog cilja izvodit će se terenska geološka istraživanja, laboratorijska ispitivanja, prikupljanje i obrada podataka u kabinetu.

Pored podataka koje karta treba da da po Uputstvu, Programom izrade ove geološke karte predvidja se, što je veoma važno, prikupljanje svih vrsta dodatnih informacija koje sadašnje geološke karte nemaju a u budućnosti u njima trebaju biti uključene. U kontaktima sa ekspertima iz oblasti zaštite okoliša, prostornog planiranja, članovima različitih vladinih institucija i tijela, inženjera iz rudnika i gradjevinarstva, univerzitetskih profesora i kompanija došlo se do zaključka da bi postojanje geološke karte razmjere 1:10 000 bila veoma kvalitetna podloga i značajna informacija za njihov uspješan rad.

Opšta slika različitih korisnika geološke karte razmjere 1:10 000 je: inženjerstvo (urbanizam, gradjevinarstvo, vodoprivreda), rudarstvo, okoliš, poljoprivreda i šumarstvo, vlada, turizam.

Pregledom karte buhvaćeni su: prirodni resursi, okoliš, inženjerstvo,planiranje korištenja zemljišta, prirodni hazard, istraživanje i školovanje.

Korištenje geološke karte vezano je sa aktivnostima za prirodne resurse, ka što su: podzemne vode, nemetali, metali, ugalj, poljoprivreda i šumarstvo, plin i nafta.

Korištenje geološke karte u okolišnim aktivnostima, kao što je: ocjena zagadjenja okoliša, rehabilitacija zagadjenog okoliša, menadžment i konzervacija okoliša,preventiva zagadjenja okoliša.

Korištenje geološke karte u inženjerskim aktivnostima, kao za: gradjevinarstvo, izgradnju puteva, brane, vodosnabdijevanje, željeznice, luke, plinovod i naftovod, irigaciju, električnu infrastrukturu.

Korištenje karte kod menadžemnta planiranja korištenja zemljišta, i to za: lokacije deponija, planiranje korištenja zemljišta, planiranje u urbanim zonama,lokacijama industrijskih zona.

Korištenje geološke karte za aktivnosti povezane sa procjenom hazarda, kao za: klizišta i odrone, poplave, slijeganje i propadanje, zemljotrese.

Zatim, korištenje geološke karte za istraživanje i školovanje.