Tigmonastija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Mimoza (Mimosa pudica) i normalnom i dotaknutom stanju

Tigmonastija ili seizmonastija je nastijski odgovor biljke ili gljive na dodir (kontakt) ili vibracije.[1][2][3] Upadljivi primjeri tigmonastoja uključuje mnoge vrste u porodici mahunarki, potporodice Mimosoideae, aktivne biljke mesoždeke, kao što su u rodu Dionaea i širokI spektar mehanizama oprašivanja.[4]

Prepoznatljiva obilježja tigmonastije[uredi | uredi izvor]

Očiti primjer tigmonastije Mimosa pudica

Tigmonastija se razlikuje od tigmotropizma po tome što su nastijski pokreti nezavisni od pravca stimulansa. Naprimjer, biljne vitice za penjanje su tigmotropne jer se prepliću oko bilo koje podrške koju dodiruju, odgovarajući na bilo koji smjer dolazećeg podsticaja je došao. Međutim, karakteristično zatvaranje nekog cvijeta biljke mesožderke je tigmonastija; bez obzira na pravac stimulansa, zamka se jednostavno isključi (a kasnije možda otvara).[1]

Vremenske skale tiigmonastijskih odgovora obično su kraće od onih u tigmotropizmu jer mnogi primjeri tigmonastije ovise o prethodno akumuliranom turgoru ili na bistabilnim mehanizmima, a ne rastu ili ćelijskim diobama. Posebni primjeri su dramatični brzi biljni pokreti, kao što su iznenadno spuštanje listova mimoza ili akcija zamki mesožderki rodova Dionaea i Utricularia koji su dovoljno brzi za posmatranje bez vremenskog pomaka; neki se dese tokom manje od jedne sekunde.[1] Međutim, u tom pogledu, postoji jasna brzinska razlika; naprimjer ponovno otvaranje listova Mimosa pudica je nastija, obično traje oko 15 do 30 minuta, prije nego jedna sekunda ili tome blizu. Slično tome, za ponovno otvaranje zamke Dionaea, također se smatra da je nastija, a njeno okončavanje obično traje jedan dan.[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  2. ^ Walter Stiles (1994). Principles of Plant Physiology. Discovery Publishing House. str. 520–. ISBN 978-81-7141-247-1. 
  3. ^ Norman M. Wereley; Janet M. Sater (2012). Plants and Mechanical Motion: A Synthetic Approach to Nastic Materials and Structures. DEStech Publications, Inc. ISBN 978-1-60595-043-3. 
  4. ^ Dov Koller; Elizabeth Van Volkenburgh (15 January 2011). The Restless Plants. Harvard University Press. str. 18–. ISBN 978-0-674-05943-6. 
  5. ^ Hans Mohr; Peter Schopfer (23 January 1995). Plant Physiology. Springer Science & Business Media. str. 527–. ISBN 978-3-540-58016-4. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]