Toksin
Toksin (grčki:τοξικόν, toxikon - otrov korišten u strijelama) je otrovna supstanca koja nastaje u živim ćelijama organizama i djeluje u veoma malim koncentracijama. Toksini mogu biti male molekule, peptidi, proteini koje prouzrokuju oboljenje pri apsorpciji ili kontaktu sa tkivima. Toksini reaguju sa biološkim makromolekulama, npr. enzimima i ćelijskim receptorima. Efekti toksina variraju od minimalnih do smrtonosnih.
Čak i tokom najčešćih svakodnevnih aktivnosti, ljudska tijela su stalno izložena djelovanju toksina. Toksini su prisutni u vodi koja se pije, hrani koja se konzumira i zraku koji se udiše. Iako jetra, bubrezi i limfni sistem imaju ključnu ulogu u eliminaciji toksina i drugih štetnih tvari, organizam često nije u stanju efikasno se izboriti s rastućim brojem toksina s kojima ljudi svakodnevno, nesvjesno, dolaze u kontakt. Kada su prirodni detoksikacijski mehanizmi preopterećeni, dolazi do nakupljanja toksina u tijelu. To se dešava kada količina unesenih toksina premašuje sposobnost organizma da ih obradi i izbaci. Tada tijelo počinje slati različite znakove i simptome koji ukazuju na to da je narušena unutrašnja ravnoteža i da mu je potrebna podrška u procesu čišćenja.[2][3]
Toksini se dijele na dvije osnovne vrste: one koji su topivi u vodi i one koji su topivi u mastima. Toksini koji su topivi u vodi lako se izlučuju iz organizma putem urina, zahvaljujući filtraciji u bubrezima. S druge strane, toksini topivi u mastima su znatno složeniji i teže ih je eliminirati. U ovu kategoriju spadaju pesticidi iz različitih sprejeva, određeni lijekovi, konzervansi prisutni u hrani, štetne supstance iz plastične ambalaže, sastojci duhanskog dima te teški metali iz okoliša.[2][4]
Određeni toksini mogu se apsorbirati i putem kože. Proizvodi za ličnu njegu, poput šampona, šminke, parfema i losiona, često sadrže parabene, formaldehide i fenoksietanol, tj. stabilizator prisutan u mnogim parfemima, koji može biti posebno štetan za dojenčad i djecu. Budući da koža lako upija supstance koje dolaze u kontakt s njom, toksini iz ovih proizvoda mogu brzo dospjeti u organizam.[2][4]
Preopterećenje organizma toksinima može dovesti do čitavog niza neugodnih simptoma i fizioloških promjena. U početnim fazama, tijelo nastoji eliminirati višak toksina putem različitih mehanizama izlučivanja. Kao rezultat toga mogu se javiti proljev, kašalj, pojačano mokrenje, bol u grlu, žgaravica, začepljen nos ili curenje iz nosa uslijed pojačanog lučenja sluzi, kao i povraćanje. Kod mnogih osoba prisutne su i promjene u mirisu tijela te pojava prekomjerno masne kože, budući da organizam pokušava izlučiti toksine i kroz kožu, putem pora. Osim toga, većina pogođenih osoba osjeća hronični umor, poteškoće s pamćenjem, poremećaje sna, pojavu ekcema i drugih upalnih stanja poput gihta, a nerijetko se javljaju i simptomi depresije.[2][3][4]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Chaudhuri, Keya (2014), Cholera Toxin (jezik: engleski), Springer, Dordrecht, str. 1–22, ISBN 978-94-007-6645-7, pristupljeno 16. 7. 2025
- 1 2 3 4 "Toksini u tijelu: Simptomi, uzroci i rješenje". www.tvornicazdravehrane.com (jezik: hrvatski). 29. 12. 2022. Pristupljeno 16. 7. 2025.
- 1 2 aleksandra (23. 12. 2021). "TOKSINI: Odakle dolaze, kako utiču na naš organizam i kako ih se osloboditi?!". Poliklinika Longa Vita (jezik: srpski). Pristupljeno 16. 7. 2025.
- 1 2 3 Biokvant (5. 3. 2019). "Toksini - Vrste toksina i kako ih se rešiti?". Biokvant. Pristupljeno 16. 7. 2025.