Tri zakona robotike

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Datoteka:I Robot - Runaround.jpg
Ova naslovnica knjige I, Robot ilustrira priču "Runaround", prvu koja navodi sva tri zakona robotike

Tri zakona robotike (često skraćeni na Tri zakona ili poznati kao Asimovi zakoni ) su skup pravila koja je osmislio autor naučne fantastike Isaac Asimov . Pravila su uvedena u njegovu kratku priču " Runaround " iz 1942. (uključenu u zbirku I, Robot iz 1950.), iako su bila nagoviještena u nekim ranijim pričama. Tri zakona, citirana iz "Priručnika o robotici, 56. izdanje, 2058. Godine", su: [1]

Prvi zakon
Robot ne smije ozlijediti ljudsko biće ili, neradom, dopustiti da se ljudskom biću nanese šteta.
Drugi zakon
Robot se mora povinovati naređenjima izdatim od ljudskih bića, osim ako bi takva naređenja bila u suprotnosti s Prvim zakonom.
Treći zakon
Robot mora štititi svoje postojanje sve dok takva zaštita nije u suprotnosti s Prvim ili Drugim zakonom.

Oni čine organizacijski princip i ujedinjujuću temu za Asimovovu robotiziranu fantastiku, koja se pojavljuje u njegovoj seriji i Robot, pričama povezanim s njom i njegovoj seriji fantastike za mlade Lucky Starr. Zakoni su ugrađeni u gotovo sve pozitronske robote koji se pojavljuju u njegovoj fikciji i ne mogu se zaobići jer su zamišljeni kao sigurnosna značajka. Mnoge Asimovove priče fokusirane na robote uključuju robote koji se ponašaju na neobične i kontra-intuitivne načine kao nenamjernu posljedicu toga kako robot primjenjuje Tri zakona na situaciju u kojoj se nalazi. Drugi autori koji rade u Asimovovom izmišljenom univerzumu usvojili su ih, a reference, često parodične, pojavljuju se u čitavoj naučnoj fantastici, ali i u drugim žanrovima.

Originalne zakone su izmijenili i razradili Asimov i drugi autori. Sam Asimov je napravio male izmjene u prva tri u raznim knjigama i kratkim pričama kako bi dalje razvio način na koji bi roboti komunicirali s ljudima i međusobno. U kasnijoj fikciji gdje su roboti preuzeli odgovornost za upravljanje cijelim planetama i ljudskim civilizacijama, Asimov je dodao i četvrti, ili nulti zakon, koji je prethodio ostalim:

Nulti zakon
Robot ne može da nanosi štetu čovječanstvu ili, neradom, da dopusti da se čovječanstvu nanese šteta.

Tri zakona i nulti, prožimali su naučnu fantastiku i spominju se u mnogim knjigama, filmovima i drugim medijima. Utjecali su i na etiku umjetne inteligencije.

ASIMO je napredni humanoidni robot koji je razvila Honda. Prikazano na sajmu Expo 2005.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Asimov, Isaac (1950). "Runaround". I, Robot (jezik: engleski) (The Isaac Asimov Collection izd.). New York City: Doubleday. str. 40. ISBN 978-0-385-42304-5. This is an exact transcription of the laws. They also appear in the front of the book, and in both places there is no "to" in the 2nd law.