Veliki koralni greben

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Veliki koralni greben
UNESCO-svjetska baština
Map_of_Great_Barrier_Reef_Demis
DržavaAustralija
KriterijaPriroda vii, viii, ix, x
RegijaUz istočnu obalu kopna Queenslanda, Australija
Godina1981
Veb-sajt: www.gbrmpa.gov.au

Veliki koralni greben je najveći koralni greben na svijetu,[1][2] koji se sastoji od preko 2.900 pojedinačnih grebena[3] i 900 ostrva koji se protežu na više od 2.300 kilometara na površini od približno 344.400 kvadratnih kilometara.[4][5] Greben se nalazi u Koralnom moru blizu obale Queenslanda na sjeveroistoku Australije, odvojen od obale kanalom širokim 100 milja na mjestima i skoro 61 m dubine.[6] Veliki koralni greben može se vidjeti iz svemira i najveća je pojedinačna struktura na svijetu koju su napravili živi organizmi.[7] Ova struktura grebena je sastavljena i izgrađena od milijardi sićušnih organizama, poznatih kao koralni polipi.[8] Podržava široku raznolikost života i izabran je za mjesto svjetske baštine 1981.[1][2] CNN ga je označio jednim od sedam svjetskih čuda 1997.[9] Australijska mjesta svjetske baštine uvrstila su ga na svoju listu 2007.[10] Nacionalni fond Queenslanda proglasio ga je državnom ikonom Queenslanda 2006.[11]

Veliki koralni greben se nalazi na južnoj hemisferi i okružuje veliki dio obale istočnog dijela Australije, silazeći sa sjevera prema jugu. Njegova dužina iznosi 2300 kilometara. Upravo je on najveći, najduži i najmasivniji živi organizam na cijeloj planeti. Postoji jedna zanimljivost koja je svojstvena samo jednom ovako velikom organizmu, a to je da sam greben čini preko 400 vrsta korala, a u njegovoj okolini živi oko 1500 različitih vrsta riba.

Pored toga, u zoni u kojoj se proteže greben žive i neke jako rijetke i zanimljive životinjske vrste kao npr. morska krava i velika zelena kornjača (chelonia mydas). UNESCO je 1981. uvrstio 'Veliki koralni greben' u listu svjetske baštine, pa je time učinjeno mnogo na njegovoj zaštiti i očuvanju.[12] Veliki dio grebena zaštićen je morskim parkom Velikog koralnog grebena, koji pomaže u ograničavanju utjecaja ljudske upotrebe, poput ribolova i turizma. Drugi ekološki pritisci na greben i njegov ekosistem uključuju otjecanje zagađivača koje je stvorio čovjek, klimatske promjene praćene masovnim izbjeljivanjem koralja, odlaganje mulja i ciklične epidemije vrste Acanthaster planci.[13] Prema studiji Proceedings of the National Academy of Sciences, objavljenoj u oktobru 2012. greben je izgubio više od polovine koralnog pokrivača od 1985, nalaz koji je potvrdila studija iz 2020. koja je otkrila da je više od polovine koralnog pokrivača grebena bilo izgubljen između 1995. i 2017, s efektima rasprostranjenog događaja izbjeljivanja 2020. koji još nisu kvantificirani.[14][15]

Veliki koralni greben je dugo bio poznat i korišten od strane Aboridžina Australije i naroda Tores Strait Islanda, te je važan dio kulture i duhovnosti lokalnih grupa. Greben je vrlo popularna destinacija za turiste, posebno u regijama Whitsunday Islands i Cairns. Turizam je važna ekonomska aktivnost za regiju, koja generiše preko 3 milijarde AUD-a godišnje.[16] U novembru 2014. Google je pokrenuo Google Underwater Street View u 3D-u Velikog koralnog grebena.[17]

Izvještaj iz marta 2016. navodi da je izbjeljivanje koralja raširenije nego što se ranije mislilo, ozbiljno pogađajući sjeverne dijelove grebena kao rezultat zagrijavanja okeanskih temperatura.[18] U oktobru 2016. Outside je objavio smrtovnicu za greben;[19] članak je kritikovan zbog preuranjenosti i ometanja napora da se ojača otpornost grebena.[20] U martu 2017., časopis Nature objavio je rad koji pokazuje da su ogromni dijelovi od 800 kilometara u sjevernom dijelu grebena umrli tokom 2016. od visokih temperatura vode, događaja koji su autori zabilježili. na efekte globalnih klimatskih promjena.[21] Procenat novih korala rođenih na Velikom korajnom grebenu drastično je opao u 2018. i naučnici to opisuju kao ranu fazu "ogromnog događaja prirodne selekcije". Mnoge zrele odrasle jedinke umrle su u događajima izbjeljivanja 2016-17, što je dovelo do niske stope nataliteta korala. Tipovi korala koji su se razmnožavali također su se promijenili, što će dovesti do "dugoročne reorganizacije ekosistema grebena ako se trend nastavi."[22]

Zakon o morskom parku Velikog koralnog grebena iz 1975. (odjeljak 54) propisuje izvještaj o izgledima o zdravlju, pritiscima i budućnosti grebena svakih pet godina. Posljednji izvještaj objavljen je 2019.[23] U martu 2022. potvrđen je još jedan masovni događaj izbjeljivanja, što je izazvalo daljnju zabrinutost oko budućnosti ovog sistema grebena, posebno kada se uzmu u obzir mogući efekti vremenskog fenomena El Niño.[24]

Australijska vlada je formirala tijelo koje će se brinuti o grebenu, ali i pravilno ga iskoristiti kao turističku atrakciju. The Great Barrier Reef Marine Park Authority je tijelo koje u potpunosti, u ime vlade Australije, kontroliše sam greben i njegove resurse, te radi na njegovom unaprijeđenju i očuvanju. Australijski institut za nauku o moru provodi godišnja istraživanja statusa Velikog koralnog grebena, a izvještaj iz 2022. pokazao je najveći oporavak u posljednjih 36 godina. To je uglavnom zbog ponovnog rasta dvije trećine grebena od strane brzorastućeg korala Acropora, koji je dominantni koral.[25]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b UNEP World Conservation Monitoring Centre (1980). "Protected Areas and World Heritage – Great Barrier Reef World Heritage Area". Department of the Environment and Heritage. Arhivirano s originala, 11. 5. 2008. Pristupljeno 14. 3. 2009.
  2. ^ a b "The Great Barrier Reef World Heritage Values". Arhivirano s originala, 9. 5. 2013. Pristupljeno 3. 9. 2008.
  3. ^ The Great Barrier Reef World Heritage Area, which is 348,000 km squared, has 2900 reefs.However, this does not include the reefs found in the Torres Strait, which has an estimated area of 37,000 km squared and with a possible 750 reefs and shoals. Hopley, Smithers i Parnell 2007, str. 1
  4. ^ Fodor's. "Great Barrier Reef Travel Guide". Arhivirano s originala, 14. 5. 2013. Pristupljeno 8. 8. 2006.
  5. ^ Department of the Environment and Heritage. "Review of the Great Barrier Reef Marine Park Act 1975". Arhivirano s originala, 18. 10. 2006. Pristupljeno 2. 11. 2006.
  6. ^ Leong, Goh Cheng (1995). Certificate Physics And Human Geography; Indian Edition (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 81. ISBN 978-0-19-562816-6. Arhivirano s originala, 20. 6. 2022. Pristupljeno 21. 1. 2022.
  7. ^ Sarah Belfield (8. 2. 2002). "Great Barrier Reef: no buried treasure". Geoscience Australia (Australian Government). Arhivirano s originala, 1. 10. 2007. Pristupljeno 11. 6. 2007.
  8. ^ Sharon Guynup (4. 9. 2000). "Australia's Great Barrier Reef". Science World. Arhivirano s originala, 8. 7. 2012. Pristupljeno 11. 6. 2007.
  9. ^ "The Seven Natural Wonders of the World". CNN. 1997. Arhivirano s originala, 21. 7. 2006. Pristupljeno 6. 8. 2006.
  10. ^ "National Heritage List: The Great Barrier Reef, Queensland". Department of Agriculture, Water and the Environment. Arhivirano s originala, 22. 4. 2021. Pristupljeno 23. 4. 2021.
  11. ^ National Trust Queensland. "Queensland Icons". Arhivirano s originala, 10. 12. 2006. Pristupljeno 27. 4. 2021.
  12. ^ UNESCO: Veliki koralni greben - whc.unesco.org - Pristupljeno 20.11.2021.
  13. ^ Smee, Ben (20. 2. 2019). "Great Barrier Reef authority gives green light to dump dredging sludge". The Guardian. ISSN 0261-3077. Arhivirano s originala, 21. 2. 2019. Pristupljeno 21. 2. 2019.
  14. ^ Eilperin, Juliet (1. 10. 2012). "Great Barrier Reef has lost half its corals since 1985, new study says". The Washington Post. Arhivirano s originala, 9. 2. 2019. Pristupljeno 1. 10. 2012.
  15. ^ Amy Woodyatt (13. 10. 2020). "The Great Barrier Reef has lost half its corals within 3 decades". CNN (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 15. 10. 2020. Pristupljeno 17. 10. 2020.
  16. ^ Access Economics Pty Ltd (2005). "Measuring the economic and financial value of the Great Barrier Reef Marine Park" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 29. 4. 2013. Pristupljeno 2. 3. 2013.
  17. ^ "Google Launches Underwater Street View". 16. 11. 2014. Arhivirano s originala, 29. 11. 2014.
  18. ^ "Great Barrier Reef coral bleaching more widespread than first thought". The Sydney Morning Herald. 31. 3. 2016. Arhivirano s originala, 3. 4. 2016. Pristupljeno 2. 4. 2016.
  19. ^ Jacobsen, Rowan (11. 10. 2016). "Obituary: Great Barrier Reef (25 Million BC–2016)". Arhivirano s originala, 16. 10. 2016. Pristupljeno 16. 10. 2016.
  20. ^ Lewis, Sophie. "The Great Barrier Reef is not actually dead". CNN. Arhivirano s originala, 12. 3. 2017.
  21. ^ Cave, Damien; Gillis, Justin (15. 3. 2017). "Large Sections of Australia's Great Reef Are Now Dead, Scientists Find". The New York Times. ISSN 0362-4331. Arhivirano s originala, 20. 2. 2018. Pristupljeno 19. 2. 2018.
  22. ^ "Great Barrier Reef coral bleaching causes numbers of baby coral to plummet". Australian Broadcasting Corporation. 4. 4. 2019. Arhivirano s originala, 10. 4. 2019.
  23. ^ "Great Barrier Reef Outlook Report 2019". Great Barrier Reef Marine Park Authority (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 1. 9. 2019. Pristupljeno 3. 11. 2019.
  24. ^ "Great Barrier Reef: Australia confirms new mass bleaching event". BBC News. 25. 3. 2022. Arhivirano s originala, 25. 3. 2022. Pristupljeno 25. 3. 2022.
  25. ^ "Annual Summary Report of Coral Reef Condition 2021/22". AIMS. 4. 8. 2022. Arhivirano s originala, 13. 11. 2022. Pristupljeno 2. 1. 2023.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Veliki_koralni_greben&oldid=3552945"