Vidni živac
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Vidni ili optički živac ili očni živac (lat. nervus opticus) drugi je moždani živac, a grade ga aksoni nervnih ćelija koji su u ganglijskom sloju mrežnice oka.
Živac polazi od stražnjeg dijela očne jabučice, tačnije, od tzv. optičkog diska ili papile optičkog živca (lat. discus nervi optici) na mrežnici, i zatim se probija kroz žilnicu i bjeloočnicu te ulazi u očnu šupljinu. Nakon toga živac se prostire vijugavo unazad kroz masno tkivo očne šupljine i u predjelu njenog vrha ulazi u koštani optički kanal (lat. canalis opticus). Prije ulaska u kanal, u sastav očnog živca ulazi središnja arterija mrežnice (a. centralis retinae), a zajedno s njim u kanal ulazi i oftalmična arterija.
Poslije prolaska kroz optički kanal, živac ulazi u srednju lubanjsku jamu i pruža se unazad i unutra do optičke hijazme (lat. chiasma opticum). Na tom mjestu ukrštaju se pojedina vlakna desnog i lijevog očnog živca, prelazeći na suprotnu stranu.
Na svom putu kroz očnu šupljinu i kanal živac ima vanjsku ovojnicu (lat. vagina externa nervi optici), koju grade produžeci tvrde moždane opne, te unutrašnju ovojnicu (lat. vagina interna nervi optici), koju izgrađuju paučinasta i meka moždana opna. Između omotača su tzv. intervaginalni prostori.
