William Gibson

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
William Gibson
Example alt text
Rođenje 17. mart 1948.
Conway (Južna Carolina), SAD

William Ford Gibson (Vilijam Ford Gibson) (rođen 17. marta 1948. u Conwayu, Južna Karolina) je američki pisac naučne fantastike, koji živi u Kanadi od 1968. godine. Gibson se smatra ocem cyberpunk podžanra naučne fantastike, djelomično zbog toga što je 1982. skovao novu riječ "cyberspace", a djelomično zbog uspjeha svog prvog romana, Neuromansera (orig. Neuromancer), koji se prodao u više od 6.5 miliona kopija širom svijeta od izdavanja 1984.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Gibson 1968. iz Amerike odlazi u Kanadu da bi izbjegao regrutaciju zbog vijetnamskog rata. 1972. seli se u Vankuver te počinje pisati naučno-fantastičnu fikciju. Većinu života je proveo u Kanadi, i još uvijek živi na području Vankuvera. Njegova rana dijela su uglavnom futurističke priče o uticaju kibernetike i cyberspace (kompjuterski simulirana stvarnost) tehnologije na ljudsku rasu. Teme o hi-tech getoima, snimljenim ili emitovanim stimulusima (koji se kasnije razvijaju u "sim-stim" paket koji se često pojavljuje u Neuromanseru) i distopijskom mješanju čovječanstva i tehnologije, očite su već u prvoj Gibsonovoj objavljenoj priči, "Fragmenti hologramske ruže" iz 1977. Kasnija tematska opsesija je opisana od strane Gibsonovog prijatelja i kolege, Bruce Sterlinga, u Sterlingovom uvodu u Gibsonovu zbirku kratkih priča Kako smo palili hrom (orig. Burning Chrom) kao: "kombinacija visoke tehnologije i niskih ljudski pobuda". 80tih godina 20. vijeka, njegovi radovi odišu sumornim elementima; u kratkim pričama, objavljenim u Omni magazinu počinje razvijati teme koje kasnije koristi i dalje razvija u svom prvom romanu Neuromanser. Neuromanser je prvi roman koji je osvojio sve tri najvažnije nagrade u oblasti naučne fantastike: Nebula, Hugo i Philip K. Dick.

Romani koji dovršavaju njegovu prvu trilogiju, poznatu pod imenom Širenje (orig. Sprawl trilogy), su Grof Nula (orig. Count Zero) i Monalizin natpogon (orig. Mona Lisa Overdrive).

U svojoj drugoj trilogiji, Most (orig. Bridge trilogy), čija se radnja dešava u San Francisku, u bližoj budućnosti, Gibson još jednom iznosi svoje ponavljane teme o tehnološkoj, fizičkoj i spiritualnoj transcedenciji, i to ovaj put na mnogo utemeljeniji, realniji način nego što je to bio slučaj u njegovoj prvoj trilogiji. Nazivi knjiga ove trilogije su Virtulano svijetlo (orig. Virtual Light), Idoru i Sve sutrašnje zabave (orig. All Tomorrow's Parties).

Nakon knjige Sve sutrašnje zabave, Gibson usvaja mnogo realističniji stil pisanja, sa kontinuiranom naracijom. Njegov roman Prepoznavanje obrazaca (orig. Pattern Recognition), sa radnjom koja se dešava u sadašnjosti, prvi put je izbio na listu najprodavanijih mainstream knjiga.

Gibson je završio pisanje najnovijeg romana Spook Country u oktobru 2006., čija prodaja se, po amazon.com, očekuje 7. augusta 2007. godine.

1992. godine Gibson piše elektronsku poemu, Agripa (Knjiga mrtvih) (orig. Agrippa (A Book of the Dead)), koja fokus stavlja na eteričnu prirodu sjećanja (naziv poeme se odnosi na foto album), za svoju zbirku umjetničkih radova (Artist's book) koju je uradio u saradnji sa slikarom Dennis Ashbaughom i izdavačem Kevin Begosom. Zbirka je sadržavala i "floppy" disk sa poemom koji je bio programiran da se sam izbriše nakon prvog čitanja. Peoma se danas može naći na Internetu, ali i na Gibsonovom blogu kojeg je započeo pisati početkom 2003, i koji je i dalje aktivan.

1997 Gibson je sarađivao sa uspješnom plesnog grupom iz Vankuvera, Holy Body Tattoo (Sveta tetovaža), pišući im tekst koji je integrisan u njihov performans.

Gibson je bio centralna ličnost dokumentarca, iz 1999, kojeg je režirao Mark Neale, pod nazivom No Maps for These Territories (Ne postoje karte za ove teritorije), gdje su dijelove Neuromansera čitali Bono Vox i Edge.

Uprkos svom pisanju, Gibson nikada nije imao specijalan odnos sa kompjuterima. Neuromansera je čak napisao na pisaćoj mašini. U intervjuu 2007. kaže: Trenutno imam 2005 PowerBook G4, sa jednom gigom memorije, i bežičnim ruterom. I to je sve. Ja uopšte nisam osoba koja prati trendove. Ustvari, nikada bisam bio naročito zainteresovan za kompjutere. Ne pratim kompjutere, nego način na koji se ljudi ponašaju oko njih.[1].

Gibsonovi radovi su uticali na nekoliko poznatih muzičara. Aluzije na njegove priče se pojavljuju u radovima Stuart Hamma, Billy Idola, Waren Zevona, Deltron 3030, Straylight Runa i Sonic Youtha. Grupa U2 je čak planirala da tokom svojih koncerata puštaju tekst ""Neuromansera", ali je odustala od ove ideje. Članovi grupe su ipak napisali muziku za audio verziju ""Neuromansera".


Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Romani[uredi | uredi izvor]

  • Neuromanser (1984), prvi dio Sprawl trilogije
  • Count Zero (1986), drugi dio Sprawl trilogije
  • Mona Lisa Overdrive (1988), treći dio Sprawl trilogije
  • The Difference Engine (1990), u saradnji Bruce Sterlingom
  • Virtual Light (1993), prvi dio The Bridge trilogije
  • Idoru (1996), drugi dio The Bridge trilogije
  • All Tomorrow's Parties (1999), treći dio The Bridge trilogije
  • Pattern Recognition (2003)
  • Spook Country (2007)

Zbirke kratkih priča[uredi | uredi izvor]

  • Burning Chrome (1986), koja sadrži:
    • "Fragments of a Hologram Rose" (1977, UnEarth 3)
    • "Johnny Mnemonic" (1981, Omni)
    • "The Gernsback Continuum" (1981, Universe II)
    • "Hinterlands" (1981, Omni)
    • "New Rose Hotel (1981, Omni)
    • "The Belonging Kind", u saradnji sa John Shirleyom (1981, Shadows 4)
    • "Burning Chrome" (1982, Omni)
    • "Red Star, Winter Orbit", u saradnji sa Bruce Sterlingom (1983, Omni)
    • "The Winter Market" (1985)
    • "Dogfight", u saradnji sa Michael Swanwickom (1985, Omni)

Ostale kratke priče[uredi | uredi izvor]

  • "Doing Television" (1990)
  • "Skinner's Room" (1990)
  • "Cyber-Claus" (1991)
  • "Thirteen Views of a Cardboard City" (1997)
  • "Hippy Hat Brain Parasite"

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.pcmag.com/article2/0,1895,2080922,00.asp

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: