Zaze

Zaze (zazaki: Şarê ma, doslovno "Naš narod"), poznati i kao Kird, Kirmanc ili Dimili, jesu iranski narod koji govori zazaki, indoevropski jezik.^[1] Uglavnom žive u istočnoj i jugoistočnoj Anadoliji u Turskoj.^[2] Općenito se^[3] smatraju Kurdima,^[4]^[5]^[6]^[7] a naučnici ih često opisuju kao Zaza Kurde.^[1]^[8]^[9]^[10]^[11]

Etimologija i imenovanje

Izraz "Dimilî" potječe od imena "Dunbulî" (također se piše "Dumbulî"), kurdskog plemena dokumentiranog od 12. stoljeća.^[12]

Prema Encyclopædiji Iranici, endonim Dimlī ili Dīmla izveden je iz regije Daylam u sjevernom Iranu, a u armenskim historijskim zapisima pojavljuje se kao d(e)lmik, za što se pretpostavlja da potječe od srednjoiranskog *dēlmīk, što znači "Dajlamit". Među njihovim susjedima narod je uglavnom poznat kao Zāzā, što je značilo "mucavac" i korišteno je kao pogrdna riječ. Hadank i Mckenzie pripisuju relativnu obilje sibilanata i afrikata u jeziku Zaza kako bi objasnili semantičku etimologiju imena.^[2] Međutim, važni historijski i društveni dokazi protive se ovoj hipotezi.^[12] U početku predložena kao mogućnost i često korištena za razlikovanje Zaza od Kurda, ona ne objašnjava porijeklo drugih imena kao što su Dunbuli ili Dumbeli, od kojih potječe izraz Dimilî. Ovu vezu podržava nekoliko dokaza, uključujući upotrebu termina "Dumel" ili Zaza u Kurdistanu za azerbejdžansko pleme Dunbuli, historijske zapise o plemenu Dunbuli koje je migriralo u Dersim za vrijeme vladavine šaha Ismaila i dokumentovane dokaze da je pleme Dunbuli u Paluu govorilo zazaki. U nekim regijama termin "Dunbuli" još se koristi za označavanje Zaza.^[13]

Reference

1 2 Malmîsanij (1996), str. 1.
1 2 Asatrian (1995).
↑ Kehl-Bodrogi (1999), str. 442.
↑ Arakelova (1999), str. 397.
↑ Kehl-Bodrogi, Otter-Beaujean i Kellner-Heikele (1997), str. 13.
↑ Mosaki (2012).
↑ Postgate (2007), str. 148.
↑ Taylor (1865), str. 39.
↑ van Bruinessen (1989), str. 1.
↑ Özoğlu (2004), str. 35.
↑ Kaya (2009).
1 2 Karim, Shuan Osman; Gholami, Saloumeh, ured. (2024). Gorani in its historical and linguistic context. Trends in linguistics documentation (jezik: engleski). De Gruyter Mouton. str. 253. ISBN 978-3-11-116868-5.
↑ Bozarslan, Hamit; Gunes, Cengiz; Yadirgi, Veli (2021). The Cambridge history of the Kurds (jezik: engleski). Štamparija Univerziteta u Cambridgeu. str. 666–668. ISBN 978-1-108-47335-4.

Dodatna literatura

"Mundart Zaza" (by Peter I. Lerch, 1857/58)
"Mewlýd" (by Ehmedê Xasi, 1899 and Usman Efendiyo Babýc, 1933)
"Mundarten der Zaza" (by Karl Hadank, 1932; post-humous works from Oskar Mann)
"A grammar of Dimili" (by Terry L. Todd, 1985)
"Rastnustena Zonê Ma" (by C. M. Jacobson, 1993)
"Zazaca Okuma-Yazma El Kitabý" (by C. M. Jacobson, 1997)
"Grammatik der Zaza-Sprache" (by Zülfü Selcan, 1998)
"Zazaki -Grammatik und Versuch einer Dialektologie-" (by Ludwig Paul, 1998)

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Zaze

[FOOTNOTEMalmîsanij19961-1] 1 2 Malmîsanij (1996), str. 1.

[FOOTNOTEAsatrian1995-2] 1 2 Asatrian (1995).

[FOOTNOTEKehl-Bodrogi1999442-3] Kehl-Bodrogi (1999), str. 442.

[FOOTNOTEArakelova1999397-4] Arakelova (1999), str. 397.

[FOOTNOTEKehl-BodrogiOtter-BeaujeanKellner-Heikele199713-5] Kehl-Bodrogi, Otter-Beaujean i Kellner-Heikele (1997), str. 13.

[FOOTNOTEMosaki2012-6] Mosaki (2012).

[FOOTNOTEPostgate2007148-7] Postgate (2007), str. 148.

[FOOTNOTETaylor186539-8] Taylor (1865), str. 39.

[FOOTNOTEvan_Bruinessen19891-9] van Bruinessen (1989), str. 1.

[FOOTNOTEÖzoğlu200435-10] Özoğlu (2004), str. 35.

[FOOTNOTEKaya2009-11] Kaya (2009).

[Karim_–_Gholami-12] 1 2 Karim, Shuan Osman; Gholami, Saloumeh, ured. (2024). Gorani in its historical and linguistic context. Trends in linguistics documentation (jezik: engleski). De Gruyter Mouton. str. 253. ISBN 978-3-11-116868-5.

[13] Bozarslan, Hamit; Gunes, Cengiz; Yadirgi, Veli (2021). The Cambridge history of the Kurds (jezik: engleski). Štamparija Univerziteta u Cambridgeu. str. 666–668. ISBN 978-1-108-47335-4.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]