Zemljotres u Ljubljani 1895.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zemljotres u Ljubljani 1895.
Zemljotres u Ljubljani 1895. nalazi se u Slovenija
Zemljotres u Ljubljani 1895.
Datum14. april 1895. (1895-04-14)
Vrijeme nastanka20:17 (CET)
Jačina6,1 MW
Dubina16 km
Lokacija epicentra46°03′N 14°30′E / 46.05°N 14.50°E / 46.05; 14.50Koordinate: 46°03′N 14°30′E / 46.05°N 14.50°E / 46.05; 14.50
Žrtve7 poginulih

Zemljotres u Ljubljani 1895. magnitude 6,1 dogodio se 14. aprila u 20:17 s epicentrom na dubini od 16 km. Najveći učinak je imao na području Ljubljane, Ljubljanskih bara i Vodica na sjeveru. Zemljotres je zahvatio veliko područje s polumjerom od približno 350 km. Njegovu moć dokazuju podaci da su zemljotres osjetili stanovnici Beča, Splita i italijanskih mjesta Assisi, Firenca i Alessandria. Većina stanovnika je tokom prvog potresa spavala, ali zbog glasnih zvukova i podrhtavanja, mnogi ljudi su počeli izlaziti iz svojih domova. Svi ljubljanski parkovi i trgovi bili su puni zato što se ljudi nisu mogli vratiti u svoje domove. Nakon prvog i najvećeg potresa bilo je još više od 100 manjih potresa.[1]

Šteta[uredi | uredi izvor]

Wolfova ulica nakon potresta

Najveća ostećenja su nastala u prečniku od 18 km, od Iga do Vodica. Manja oštećenja su nastala u prečniku od 50 km. Potres je oštetio oko 10% zgrada, koje su kasnije većinom srušili. Pod ruševinama je umrlo 7 ljudi. Smrtne povrede su u većini slučajeva uzrokovali srušeni dimnjaci i crijepovi. Potres je napravio ogromnu materijalnu štetu, koja se procjenjuje na približno 7 miliona guldena.

Nakon zemljotresa[uredi | uredi izvor]

U gradu su zatvorili sve škole i zaustavili rad nekih tvornica. Nekoliko dana nakon potresa u grad su došle vojne jedinice, koje su počele praviti prebivališta za beskućnike. U kratkom vremenu su na različitim krajevima grada izgradili 11 kasarni. Dosta Ljubljančana je napustilo grad i otišlo ka rođacima na selo. Pomanjkanje hrane se je brzo osjetilo, zato su organizirali pet kuhinja u kojima su besplatno ili po niskoj cijeni podijelili nekoliko hiljada toplih obroka na dan.

Nakon potresa Ljubljana je postala živahno gradilište. Raširila se je najviše prema sjeveru do kolodvora. Za 15 godina su od 1895. do 1910. izgradili 436 objekata, novih mostova, spomenika, parkova i novu kanalizaciju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Potres leta 1895 v Ljubljani". www.arso.gov.si. Pristupljeno 7. 4. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)