Šablon:Istaknuti članak/juli2020

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zastava Ahemenidskog Carstva.
Zastava Ahemenidskog Carstva.

Ahemenidsko Carstvo ili ponekad Perzijsko Veliko Kraljevstvo (perzijski: شاهنشاهی هخامنشی, staroperzijski Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. p. n. e. obuhvatalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva). Na vrhuncu svoje moći iransko Kraljevstvo se protezalo na 10,7 miliona km2, što ga je činilo najvećim carstvom u historiji antike. Također, carstvo je u to doba obuhvatalo oko 46% svjetske populacije.

Perzijsko veliko kraljevstvo osnovao je Kir Veliki koji ga je proširio na veći dio azijskog dijela Bliskog istoka, dok su ga njegovi nasljednici Kambiz II. i Darije I proširili i na Afriku odnosno Evropu, što ga je činilo prvim carstvom koje se protezalo na tri kontinenta. Teritorija carstva osim Irana obuhvatao je dijelove današnje Indije i Pakistana, područja Srednje Azije, Male Azije, Trakije, veći dio obala Crnog mora, Mesopotamije, sjever Arapskog poluostrva, Levant, Siriju, te sjeveroistočni dio Afrike uključujući Egipat, Libiju, Sudan i Etiopiju.

U zapadnoj historiji Perzijsko Veliko Kraljevstvo ostalo je najviše upamćeno po grčko-perzijskim ratovima, uspješnom modelu Kirove odnosno Darijeve centralizovane administracije, bogatom umjetničkom naslijeđu, oslobađanju Jevreja iz babilonskog ropstva, toleranciji vjerskih manjina, te prvom pisanom spomeniku o ljudskim pravima (Kirov cilindar). Ahemenidsko Carstvo doživljava pad početkom 4. vijeka p. n. e, nakon što ga 330. p. n. e. osvaja Aleksandar Makedonski.