Mantikora

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Mantikora

Manticore ili Mantikora u grčkoj mitologiji mitološko je biće, vrsta Himere s ljudskom glavom (često s rogovima, sivim očima, tri reda željeznih zubi i glasnom rikom poput trube), lavljim, katkad crveno obojenim tijelom i zmajevim ili škorpionovim repom kojim može pucati otrovne dlake da bi onesposobila plijen. Katkad se prikazuje i s velikim krilima.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Mantikorino ime perzijskog je porijekla: martya = čovjek + xwar- = jesti. Grci su netačno preuzeli perzijski izgovor te je na grčkome ta riječ glasila mantikhoras, a potom je prešla u latinski gdje je poprimila oblik mantichora.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Rochesterski bestijarij, prikaz Mantikore, 13. vijek

Opisao ju je Ktezije, grčki liječnik i historičar te je tako došla u evropsku mitologiju. Poslije je to učinio Pauzanije govoreći o mantikori kao lavu te da je to samo indijski mit nastao zbog velika straha od same zvijeri. Plinije Stariji vjerovao je mitu, a njegovi su opisi bili cijenjeni te se u njih vjerovalo.

Mantikora je bila ilustrirana u bestijarijima, a i u grbovima, posebice tokom 16. vijeka, a također je utjecala na maniristička prikazivanja u slikama i ukrasnim djelima. Poslije je zamjenjivana sa Sfingom, posebice od 17. vijeka i 18. vijeka u Francuskoj.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Mantikora