Nekropola Grebnice-Bunčići
| Svjetska baština | |
|---|---|
 Nekropola Grebnice – Bunčići | |
| Lokacija | Bileća,  Bosna i Hercegovina |
| Dio | Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici |
| Sadrži | 1 |
| Kriterij | iii, vi |
| Referenca | 1504 |
| Uvrštenje | 2016. (40. sjednica) |
| Ugroženost | no |
| Koordinate | 42°53′48″N 18°26′58″E / 42.89667°N 18.44944°E |
Nekropola Grebnice – Bunčići u selu Radmilovića Dubrava, naselje Baljci, općina Bileća, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 20 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1]
Zajedno sa prahistorijskim tumulusom iz doba Ilira nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Selo Radmilovića Dubrava udaljeno je od Bileće 3 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka.
Historija[uredi | uredi izvor]
Prvi spomen Bileće kao naseljenog mjesta je u dubrovačkom arhivu iz 1286. godine, pod nazivom Bilechia. Bileća se pominje i u XIV vijeku kao važna raskrsnica puteva na srednjovjekovnom karavanskom putu. U neposrednoj blizini Bileće nalaze se ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada Toriča, za koji se navodi da je u XV vijeku pripadao porodici Pavlovića. Pod osmansku vlast Bileća je došla 1466. godine.
Arheologija i opis[uredi | uredi izvor]
Prahistorijska gomila (tumul) zauzima prostor sa promjerom od 10,05 metara, visoka je oko 1,5 metara, obim gomile je 31,52 metra i površina 85,56 metara.
Stećci[uredi | uredi izvor]
Zapadno od nje u šumi situirana je nekropola sa 291 stećkom: 218 ploča, 64 sanduka, 1 sljemenjak, 1 stub, 1 križača, 1 nišan i 5 utonulih stećaka.[3] Spomenici su dobro klesani. Ukrasi su evidentirani na 33 stećka (5 ploča, 26 sanduka, 1 križača, 1 sljemenjak): arkade, povijena lozica sa trolistovima, križevi, nizovi rozeta u kružnim vijencima, mreže rombova, tordirani vijenci, kružni vijenac sa rukom.[4]
Na ovoj nekropoli nalazi se 7 natpisa, urezanih na 2 ploče, 4 sanduka i 1 sljemenjaku. Natpisi spominju Vukšu Dubčevića, Bunca Rušovića, Rašoja, Crijepa i Raška Vlahovića, Vitoja Dakovića, kaluđera Gligorija i Radu Raičevu.
Dva visoka sanduka sa scenom kola, pticama i životinjama u trku, sa portretom konjanika i natpisom koji se odnosi na Vukšu Dubčevića preneseni su u Zemaljski muzej u Sarajevu. Stećci je dio zbirke od 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5][6] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović.
Jedan stećak prenesen je u Zagreb. Na udaljenosti cca 2 km zračne linije od nekropole nalazi se majdan Drežnica, gdje su stećci klesani i obrađivani.
Stećak Vukše Dubčevića[uredi | uredi izvor]
Podignut je u XV stoljeću. Oblika je sanduka imenzija: 107 cm x 50 cm x 160 cm. Natpis na ovom stećku na jednoj od užih strana pisan je srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom, u transkripcijii glasi:
A se leži Vukšь (Vukša) Dubčevićь. Bratie (Bratijo) ěa (ja) samь bio kako vi, a vi ćete b(iti kako i ěa (ja))[7]
Stećak je oivičen bordurom sa urezanim crtama, sa gornje strane i tordiranom trakom sa donje strane, iznad arkada. Unutar bordure je povijena loza sa trolistom. Sanduk se pri dnu sužava. Bočne strane su ukrašene arkadama u nizu od po šest primjeraka, sa prelaznom formom lukova iz polukružnih u potkovičaste i naglašenim kapitelima.
Na sjevernoj čeonoj strani u donjem dijelu nalazi se predstava konjanika sa uzdignutim mačem.
Sanduk[uredi | uredi izvor]
Drugi prenešeni stećak u muzej je oblika sanduka dimenzija: 180 cm x 68 cm x 115 cm
Bogato je ukrašen na svim vertikalnim stranama figuralnim predstavama. Na južnoj bočnoj strani je pri vrhu urezana traka sa kosim paralelnim linijama. Ispod je prikazano mješovito kolo sa osam figura – šest muškaraca i dvije žene u sredini kola. Ispod se ponovo pruža urezana traka sa kosim paralelnim linijam, ispod koje je u nizu uklesano šest ptica, dvije krajnje ptice su okrenute jedna prema drugoj, dok su ostale u nizu.
Na sjevernoj bočnoj strani je također kao i na južnoj pri vrhu urezana traka sa kosim paralelnim linijama. Ispod je prikazano mješovito kolo sa osam figura – sedam muškaraca i jedna žena odmah do vođe kola. Ispod se ponovo pruža urezana traka sa kosim paralelnim linijam, ispod koje je prikazana scena borbe pasa – pet pasa, po dva para i jedan sam. Na obje čeone strane prikazana je predstava konjanika sa kopljem u ruci.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA
- Marko Vego, Zbornik srednjevjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine knj. III. Sarajevo: Zemaljski muzej, 1964
- Esad Kurtović i Emir O. Filipović. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju, U literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 2. 12. 2016.
- ^ "Nekropola Grebnice-Bunčići". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nacionalni spomenici u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ^ "Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu" (PDF). Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ^ "Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin" (PDF). ANUBiH - Godišnjak, 2021. Arhivirano s originala (PDF), 17. 8. 2022. Pristupljeno 9. 2. 2017.
 |
Commons ima datoteke na temu: Nekropola Grebnice-Bunčići |