Operacija "Oluja"

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Operacija Oluja)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Operacija Oluja
Domovinski rat, Rat u Bosni i Hercegovini
Operation storm map.jpg
Datum 4. august 1995. - 8. august 1995.
Lokacija Hrvatska, BiH
Ishod Pobjeda hrvatsko-bošnjačkih snaga
Sukobljene strane
Flag of Croatia.svg Hrvatska vojska
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Hrvatsko vijeće odbrane
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Armija RBiH
State Flag of Serbian Krajina (1991).svg Srpska vojska Krajine
Flag of Republika Srpska.svg Vojska Republike Srpske
Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg Narodna odbrana Zapadne Bosne
Komandanti
Flag of Croatia.svg Zvonimir Červenko
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Željko Glasnović
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Atif Dudaković
State Flag of Serbian Krajina (1991).svg Mile Mrkšić
Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg Fikret Abdić
Vojne jedinice
Flag of Croatia.svg HV
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg HVO
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg Peti korpus Armije RBiH

Operacija "Oluja", vojna operacija združenih hrvatskih i bosanskohercegovačkih vojnih snaga iz ljeta 1995., kad su oslobođeni veliki krajevi Hrvatske uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, gradovi Knin, Obrovac, Benkovac i drugi, srušena Republika Srpska Krajina i stvoren put za izlazak najzapadnijih područja Bosne i Hercegovine iz srpskog obruča i izolacije.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Nakon operacije Bljesak u maju 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i Srpskih snaga.

Početkom augusta 1995., nakon problema što su Srbi imali u Bosni i Hercegovini oko Bosanskog Grahova gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Takva akcija ipak nije bila očekivana jer se Hrvatskoj stalno iz Washingtona prijetilo sankcijama ako krene u ofanzivu. Presudno je bilo akciju završiti u manje od sedmicu dana, jer Bljesak je vojno trajao manje od 48 sati, i reakcije iz svijeta su bile pozitivne.

Omjer sukobljenih strana[uredi | uredi izvor]

  • Hrvatska vojska:
    • Stalna vojska: 50.000 ljudi
    • Mobilizirano : preko 100.000 ljudi
    • Ukupno vojnika: preko 150.000
    • 350 tenkova
    • Artiljerija: oko 200 topova, neodređen broj minobacača
  • Vojska Republike Srpske Krajine:
    • 40.000 vojnika
    • 200 tenkova
    • Artiljerija: 250 topova, i neodređen broj minobacača

Omjeri Vojske SAO Krajine i Hrvatske Vojske:

  • Ljudstvo : 1 / 3,7
  • Tenkovi : 5 / 7
  • Topništvo : 5 / 4


Očita je bila nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu i manja prednost u tenkovima. Vojska RS Krajine je jedino bila nadmoćnija po broju artiljerijskog oružja, ali ne u tolikom broju. Po broju vojnika i vojnih oružja na bojnom polju kao i u pogledu morala, vojska SAO Krajine nije imala velikih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom.

Petak, 4. augusta[uredi | uredi izvor]

U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Na cijeloj dužini fronta počela je raketno-topovska paljba. Prvog dana akcije onesposobljen je odašiljač Ćelavac, čime je onemogućena komunikacija Srbima, zauzet je Sveti Rok, a Knin se nalazio u okruženju hrvatske vojske.

Subota, 5. august[uredi | uredi izvor]

Knin je zauzet do podne a na južnom dijelu ratišta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, te je ofanziva nastavljena prema Petrinji, Glini, Plitvičkim jezerima.

Nedjelja, 6. august[uredi | uredi izvor]

U nedjelju su se spojile Hrvatska vojska s HVO i Petim korpusom Armije BIH na granici BIH, time je bivša Srpska Krajina "prepolovljena", ujutro je zauzeta Petrinja, a kasno navečer Glina. Srpskim civilima ostavljeni su koridori za bijeg (bitno:za one civile koji su to izabrali) preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okruženju.

Ponedjeljak, 7. augusta - zaključak[uredi | uredi izvor]

Osvojeni su Turanj i Tušilović. Ministar odbrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je da je akcija završena. Do petka se "čistio" teren i srpski vojnici su se predavali, u 19 sati u utorak počela je predaja 21. korpusa.

Gubici[uredi | uredi izvor]

Po hrvatskim podacima, poginula su 174 pripadnika OSRH i MUP-a, a od toga 20 oficira i 18 podoficira. O gubicima srpske strane postoje različiti podaci, no pretpostavlja se, uz sve korekcije i naknadne informacije, da je poginulo 560 pripadnika vojske "RSK", dok je oko 1850 ranjeno.

Posljedice[uredi | uredi izvor]

Unatoč neprestanim pozivima predsjednika RH upućenoga građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava, najveći je broj Srba iz samoproglašene "Krajine" na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Zapovijed (br. 12-3113-1195) o evakuaciji Srba iz tzv. "Krajine" potpisali su srpski general Mile Mrkšić 4. VIII., kao i predsjednik "Krajine" Mile Martić. Broj izbjeglih Srba različito se procjenjuje: hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000-250.000. Nejasno je da li te brojke uključuju i vojne jedinice pobunjenih Srba- ukoliko ne, trebalo bi im pribrojiti oko 40.000 vojnika vojske tzv. "Krajine".

Tokom operacije Oluja OS RH nisu srušile niti jedan vjerski (pravoslavni) objekt. Ali, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubistva iz osvete ili koristoljublja nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napuštenih kuća i drugih objekata (preko 20 hiljada). Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima optuženo 1949 prekršitelja hrvatske nacionalnosti, dok su osuđene 1492 osobe, od toga za ubistvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).

Zbog sklopa političkih, vojnih, geostrateških i drugih razloga Hrvatska nije krenula u vojno oslobađanje preostalih okupiranih područja u Baranji i istočnoj Slavoniji, nego je integracija tih dijelova u pravni sistem Hrvatske odgođena do sporazuma u Daytonu, kada su dogovoreni detalji o procesu reintegracije.

Rezultat[uredi | uredi izvor]

Za vrijeme vojno-policijske akcije oluja oslobođena je većina hrvatskog područja koji je do tada bio pod kontrolom lokalnih srpskih vlasti. Oluja se danas smatra najvažnijom akcijom u ratu u Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. kada je oluja i održana. Prije izvršenja cijelog procesa, većinsko srpsko civilno i vojno stanovništvo bilo je upozoreno na više načina, a jedan dio je i odveden u sigurnije krajeve.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: