Voz velike brzine
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Voz velikih brzina je podskup željezničkih vozila, koji se kreću po šinama izrađen specifično za prijevoz putnika velikim brzinama.
Sadržaj |
Brzine [uredi]
Voz velikih brzina obično vozi preko minimalno 200 km/h u redovnom linijskom saobraćaju na posebno građenoj pruzi prilagođenoj velikim brzinama. Često je to vrlo sofisticiran i kompjuterski nadziran motorni voz. Ovaj voz, zbog brzine koje postiže, nije pogodan za kratke relacije, nego na dugima značajno smanjuje brzinu putovanja i izravna je konkurencija avionskom saobraćaju. U novije vrijeme, redovne postignute brzine na novosagrađenim željezničkim pravcima velikih brzina u svijetu iznose čak i iznad 300 km/h. Svjetski rekord je postigao specijalno modificirani francuski TGV V150 (Velocity 150, 150 m/s), koji je uspio voziti brže od 500 km/h.
Postoji tendencija uvođenja novog imena "very high speed" (vrlo visoke brzine) za vozove, koji mogu postići brzine od minimalno 300 km/h i iznad.
Pogon [uredi]
Vozovi velikih brzina su obično pogonjeni električnom vučom, rijetko kada na diesel pogon. Vozovi , koji imaju električnu vuču, mogu imati podršku za više sistema napanja (višesistemski vozovi) i mogu imati podršku za više sistema signala za mahle i za velike brzine, ukoliko putuju kroz više zemalja.
Visoki sigurnosni standardi [uredi]
Glavni članak: signalni sistemi
Moraju poštivati vrlo stroge sigurnosne standarde. Pruge kojima saobraćaju su većim djelom specijalizirane sa signalima, koji obično direktno javljaju strojovođi stanje u kabinu. Neki imaju čak toliko razvijen sistem upravljanja, da ustvari kkompjuter upravlja i samo automatski određuje brzinu, a strojovođa samo nadzire ispravan rad sistema. Ovi vozovi mogu saobraćati i na klasičnim prugama, ali onda moraju poštovati ograničenja brzine i klasičnu signalizaciju.
Vozovi velikih brzina u BiH [uredi]
Bosna i Hercegovina trenutno nema niti jednu prugu sposobnu podnijeti brzinu od 200 km/h u redovnom saobraćaju.
Vozovi velikih brzina u Svijetu [uredi]
U svijetu postoji nekoliko sistema vozova velikih brzina. Zemlje predvodnice, koje imaju ove sisteme:
- Francuska (TGV sistem)
- Japan (Shinkansen sistem)
- Turska (YHT)
- Njemačka (ICE ekspresni vozovi)
- Španija (AVE sistem)
- Južna Koreja (KTX sistem)
- Velika Britanija (HST)
- SAD (Acela)
Značajne su i:
Voz ispod kanala [uredi]
Eurostar je vrsta TGV voza, koja putuje ispod Engleskog kanala i spaja Francusku i Veliku Britaniju. Njegova posebnost je, jer ima dva sistema napajanja (zračni vod i treća šinja), zbog različitih sistema električnog napajanja u te dvije zemlje. Također, građen je simetrično. U slučaju požara ili druge nužde, moguće ga je rastaviti u dvije potpuno identične polovine koja je svaka sposobna samostalno voziti.
Ostale vrste [uredi]
Thalys - TGV kroz nekoliko zemalja
Zemlje koje planiraju veću izgradnju mreže željeznice velikih brzina ili proširenje [uredi]
- Japan
- Kina
- ostale Azijske zemlje sa potencijalno velikim relacijama i velikim brojem putnika
Unificirani signalni sistem [uredi]
U početku su sve zemlje, koje su originalno izučavale efekte velikih brzina na željeznici (Japan, Francuska i Njemačka (Kasnije im se pridružila Španija, Velika Britanija i Italija)) stvorile svoje nacionalne signalne sisteme. Ovi sistemi su nekompatibilni. Stoga je odlučeno, kako će se s vremenom uvoditi unificirani Evropski sistem signalizacije. Nakon niza pregovora, stvoren je standard ETCS (European Train Control System). Također, kako bi se poboljšala sigurnost na željeznici, dogovoren je i standard Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R), koji je baziran na sistemu GSM.
|
|||||||||||||||||||||||
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |