Šablon:Odabrani članak/juli2016

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
DNA animation.gif

Genetika (stgrč. γενετικός – generičkô, γένεσις = porijeklo) biološka je nauka o genima i promjenjivosti živih bića u prostoru i vremenu, nasljednim osnovama života i njegovog biodiverziteta od prvih reproducibilnih molekula do savremenih i budućih oblika života. Osnivač savremene genetike jest austrijski botaničar, matematičar i biolog Gregor Mendel.

Mendel je krajem 19. stoljeća istraživao osobinu nasljedstva, tj. obrasce na koji se način osobine roditelja javljaju kod potomstva. Primijetio je da organizmi (biljke graška) nasljeđuju osobine putem diskretnih jedinica nasljeđivanja ili nasljednih faktora. Ovaj termin koristi se čak i danas iako je nejasna definicija onoga što se naziva gen.

Nasljedive fenotipske osobine i molekulski mehanizmi nasljeđivanja gena i dalje su u fokusu genetike 21. stoljeća, ali je moderna genetika proširena i na proučavanje funkcije i ponašanja gena. Struktura, funkcija, varijacija i distribucija gena proučava se u svjetlu ćelijske biologije, molekulskog nivoa i u kontekstu genetike populacija. Višestran i interdisciplinaran razvoj genetike doveo je do pojave niza njenih grana, o kojima se u početnim fazama razvoja klasične genetike nije moglo ni naslućivati. Jedna od njih jest i epigenetika, koja je bila definirana još polovinom 20. stoljeća, ali je (čini se, zbog nevjerice) procvat doživjela tek početkom 21. stoljeća. Uključivanjem molekulskih genetičkih markera novu ekspanziju ostvaruje i populacijska genetika, posebno u razvoju mjera genetičke distance. U ova i ostala istraživanja uključuju se organizmi svih oblika života, od bakterija, preko gljiva i biljaka do životinja i čovjeka. (Više)